ROZA

INTERVJU: RUMENA BUŽAROVSKA

S „TONIJEVCIMA“ BEZ SAŽALJENJA

Rekla bih da u mojim pričama često postoji i žena koja, iako je na ivici da doživi otkrovenje, nastavlja da živi po starom. Zbog toga sam dobijala i kritike – da to možda nije feministički, da bi ženski likovi, barem u književnosti, trebalo da se emancipuju i na taj način podstaknu druge žene da učine to isto, budu im inspiracija. Ali stvarnost nije takva

S „TONIJEVCIMA“ BEZ SAŽALJENJA Rekla bih da u mojim pričama često postoji i žena koja, iako je na ivici da doživi otkrovenje, nastavlja da živi po starom. Zbog toga sam dobijala i kritike – da to možda nije feministički, da bi ženski likovi, barem u književnosti, trebalo da se emancipuju i na taj način podstaknu druge...

ŽENE NA VRATIMA DESNICE

Andrea Perišić

Savremena desnica je shvatila da borba za političku moć ne zavisi samo od ekonomskih obećanja ili nacionalnih projekcija, već i od sposobnosti da se zauzme emocionalna, simbolička i kulturna teritorija. U toj borbi žene, kroz svoj identitet, svoje priče, svoj rad i svoju vidljivost, postaju ključne akterke koje otvaraju vrata koja bi za muškarce sa desnice možda ostala zatvorena

ŽENE NA VRATIMA DESNICE Savremena desnica je shvatila da borba za političku moć ne zavisi samo od ekonomskih obećanja ili nacionalnih projekcija, već i od sposobnosti da se zauzme emocionalna, simbolička i kulturna teritorija. U toj borbi žene, kroz svoj identitet, svoje priče, svoj rad i svoju vidljivost, postaju k...

NAŠE ŽENE NIJESU SIGURNE

Andrea PERIŠIĆ

Koliko god to bilo teško, feministkinje nemaju izbora – one moraju čvrsto braniti stav da ženska prava ne smiju, kako to Faris upozorava, postati valuta za potkusurivanje u nacionalističkoj trgovini, imigracionim kontrolama i militarizaciji

NAŠE ŽENE NIJESU SIGURNE Koliko god to bilo teško, feministkinje nemaju izbora – one moraju čvrsto braniti stav da ženska prava ne smiju, kako to Faris upozorava, postati valuta za potkusurivanje u nacionalističkoj trgovini, imigracionim kontrolama i militarizaciji

„BUEN VIVIR“ UMJESTO RAZVOJA

Margarita Aguinaga, Miriam Lang, Dunia Mokrani, Alejandra Santillana

Umjesto ekonomskog rasta i profita, u središtu društvene transformacije treba da budu vitalne ljudske potrebe, što revoluciju brige i dubinsku preformulaciju političkog djelovanja lijevih pokreta čini nužnim.

„BUEN VIVIR“ UMJESTO RAZVOJA Umjesto ekonomskog rasta i profita, u središtu društvene transformacije treba da budu vitalne ljudske potrebe, što revoluciju brige i dubinsku preformulaciju političkog djelovanja lijevih pokreta čini nužnim.

Tijana Radulović, Nataša Nelević

ŽENE – TO SAM JA

Da li je jedini cilj povećanja ženskih kvota u Crnoj Gori povećanje simboličke ženske moći kojom možemo da pariramo muškarcima, ili će ipak, na neki volšeban način, kvantitet prerasti u kvalitet, pa ćemo u nekom trenutku vidjeti i feminističku političku brižnost na djelu?

ŽENE – TO SAM JA {meta_tags.short}

MOĆ – FEMINISTIČKI GLEDANO

Kako bi izbjegle maskulinističke konotacije pojma „moć“, mnoge feministkinje iz različitih teorijskih sredina zalagale su se za rekonceptualizaciju moći kao kapaciteta ili sposobnosti, posebno kapaciteta osnaživanja ili transformacije sebe i drugih

MOĆ – FEMINISTIČKI GLEDANO {meta_tags.short}

Zašto bi sistem ostao isti

Andrea PERIŠIĆ

Dok liberalni feminizam širom svijeta poziva žene da budu „jake“ unutar sistema, Adivasi, Meira Paibi, kineske aktivistkinje, Okinavljanke i Japanke pitaju – Zašto bi sistem ostao isti? Njihova pitanja razbijaju jezik girlboss slogana i tržišnog feminizma, otvarajući prostor za dijeljenje zemlje, zajedničko odlučivanje, oslobađanje tijela i jezika

Zašto bi sistem ostao isti {meta_tags.short}

Prekarna ljubav kasnog kapitalizma

Justyna Szachowicz-Sempruch

Fenomen prekarnosti ljubavi vidim kao novu etiku susreta na bazi konsenzualne otvorenosti koja govori protiv otuđenja želje koje je diskutovano u doba „hladnih intimnosti“, tj. kulture neobavezujućih prijatelja sa benefitima, on-lajn susreta „zajebi drugare“/„zajebi tijela“ i drugih/anonimnih ponašanja, uključujući bijele laži i varanje

Prekarna ljubav kasnog kapitalizma {meta_tags.short}

Prava žena u novom ruhu

Đurđa Radulović

„Prava žena“ kao feministički zahtjev nije nestala iz igre. Ali se značajno promijenila. Nekada je ona bila posmatrana kao teško dostižan politički cilj. Danas je, međutim, nalazimo u različitim postfeministički intoniranim „positive beauty“ medijskim kampanjama u obliku svježe, nasmijane, zaigrane mlade žene kojoj ozbiljan višak kilograma ne predstavlja nikakvu prepreku ili ostarele žene koja pliva u samozadovoljstu.

Prava žena u novom ruhu {meta_tags.short}

Bitka za crne Kubanke

Radikalne kubanske feminstkinje afričkog porijekla poput Inocencie Valdés, Esperanze Sánchez Mastrapa i drugih počele su svoje političko djelovanje u predvečerje kubanske revolucije (1933). Isprva, u njihovom fokusu bila je višestruka diskriminacija crnih kubanskih radnica. Područje njihove političke borbe kasnije se širilo uporedo s promjenom političkih okolnosti koje su vodile društvo sve bliže velikim revolucionarnim promjenama. Njihova borba protiv diskriminacije i eksploatacije crnih žena tekla je uporedo sa njihovim zalaganjem za radikalnu komunističku društvenu promjenu. Formirale su saveze sa bijelim feministkinjama kako bi se zajedno sa njima izborile za pravo glasa za žene, a zajedno sa nacionalnim organizacijama poput Sindikata žena radnica uključile su se u rad Komunističke partije

Bitka za crne Kubanke {meta_tags.short}

Izvan okrilja zapadnjačkog feminizma

Andrea Perišić

Iako možda najeksponiraniji, zapatistički feminizam nije usamljen kao dekolonijalno feminističko iskustvo koje pomjera granice feminističkih borbi. Savremene feministkinje danas identifikuju cijeli talas srodnih dekolonijalnih i domorodačkih feminističkih borbi koje nastaju izvan okrilja zapadnjačkog feminizma, koje sve slijede istu logiku – feminizam se mora graditi iz stvarnih iskustava potlačenih žena

Izvan okrilja zapadnjačkog feminizma {meta_tags.short}

Žena i rad – pčela i med

Đurđa Radulović
Koji je to rad koji bi savremenoj ženi vratio doživljaj svrhovitosti, koji ne bi, dakle, obavljala sa osjećanjem da udovoljava bilo kojoj ideologiji, patrijarhatu ili kapitalizmu, koji bi iz njenog bića proizilazio spontano, onako kako pčela proizvodi med, i kako je to opisivao K. Marks

Žena i rad – pčela i med {meta_tags.short}