Libela.org

Sutra se održava 25. Povorka ponosa u Zagrebu. Antonela je razgovarala s izvršnim koordinatorom Zagreb Pridea Ivanom Adamom Šestanom.
📍Naše prethodnice i prethodnici ostavili su nam jako puno. Od Zakona o suzbijanju diskriminacije iz 2008. godine, koji uključuje rodni identitet, rodno izražavanje i seksualnu orijentaciju, do Zakona o životnom partnerstvu iz 2014. godine i Pravilnika koji je donekle unaprijedio postupak pravnog priznanja roda u Hrvatskoj. Važne su bile i brojne sudske presude, poput slučaja Sabalić protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
📍Osim zakonodavnih promjena, ostavljeni su nam i različiti modeli borbe: direktne akcije, prosvjedi, javno zagovaranje i medijski nastupi. Posebno smo zahvalni prvim osobama koje su javno istupile i otvoreno govorile o svom identitetu. Mnogima od nas upravo su takvi istupi bili motivacija za izlazak iz ormara.
📍Mislim da se mladi uključuju u OOPP upravo zato što žele utjecati na društvo. Često prozivamo političare_ke i druge aktere_ice na društvenim mrežama i nije nas strah javno reći ono što mislimo, a ljude takva vrsta iskrenosti privlači. To je nešto što nam je ostalo od prošlih generacija i što iskreno cijenim.
📍Ovogodišnji slogan glasi: „Korak po korak, iskorak!“ Vizualni motivi, poput kipa kralja Tomislava i Meštrovićeve skulpture Povijest Hrvata, odabrani su namjerno kako bismo naglasili da smo i mi dio društvene i povijesne stvarnosti ovog prostora. Htjeli smo pokazati kako su se kroz godine borbe ostvarili važni pomaci, ali i podsjetiti da su LGBTIQ osobe sastavni dio svakodnevice i društva u kojem živimo. Vizual Povorke ponosa pokazuje osobe koje se penju po skeli, pored koje se nalazi skala gonia na kojoj se pokazuju samo neke od naših pobjeda. Tako smo željeli pokazati našu borbu, njezine rezultate i trajanje iste.
📍Najviše prijava i dalje se odnosi na zločine iz mržnje, a nešto manje na govor mržnje, iako su ta dva oblika nasilja često povezana. Ako je osoba preživjela zločin iz mržnje, vrlo često je prethodno ili paralelno doživjela i govor mržnje.
📍U posljednjih godinu dana zaprimili smo više od deset prijava takvih slučajeva. Dobivali smo i dojave o sve lošijoj informiranosti trans osoba o procesu rodne tranzicije, što povezujemo s nedostatkom dostupnih i pouzdanih informacija. Zaprimili smo i nekoliko prijava prijetnji nasiljem prema trans osobama.
📍Umjesto da akcijski plan za suzbijanje diskriminacije bude alat za unapređenje prava i zaštite od diskriminacije, on se pretvara u mehanizam kojim se ambicioznije i konkretnije mjere filtriraju ili uklanjaju pod izlikom proceduralnih razloga, nedostatka nadležnosti ili navodne neprovedivosti. Takav pristup ostavlja dojam da institucije žele zadržati postojeće stanje, umjesto aktivno raditi na smanjenju diskriminacije i poboljšanju kvalitete života marginaliziranih skupina.

Vidimo se sutra, 6. lipnja, na ulicama Zagreba!
📷Luka Pešun

Zagreb Pride: Nije nas strah javno reći ono što mislimo, ljude takva vrsta iskrenosti privlači - Libela Pred nama je 25. izdanje zagrebačke Povorke ponosa koju organizira Zagreb Pride, a koja će se održati se u subotu, 6. lipnja.

Mostova vijećnica u riječkom Gradskom vijeću Petra Mandić u više je navrata kritizirala kurikulum Zdravstvenog odgoja i obrazovanja koji se kao izvannastavna aktivnost provodi u pojedinim riječkim školama. Posebno joj je zasmetao način na koji je u kurikulumu obrađen koncept pristanka, za koji je kazala da stvara “opasnu zabludu o pristanku”.
📍“Uči se djecu od 13 i 14 godina da je odgovorno svako spolno ponašanje na koje se pristalo. Ali pritom se prešućuje ključna informacija da dijete mlađe od 15 godina ne može dati pristanak. To je zakonski uređeno i dijete mlađe od 15 godina ne može dati pristanak jer je to utemeljeno na razvojnoj biologiji koja je znanstvena činjenica. To je razlog zašto to postoji u kaznenom zakonodavstvu i zašto se bilo koje dijete koje stupi u odnos sa starijom osobom, a da je mlađe od 15 godina, to djelo smatra teškim kaznenim dijelom i to dijete se smatra žrtvom kaznenog djela”, kazala je.
📍Kad govorimo o pravnom aspektu tvrdnje, vijećnica Mandić je iznijela točan podatak. Činjenica da je u Hrvatskoj dobna granica za pristanak na spolni odnos 15 godina. Svaki spolni kontakt odrasle osobe s osobom mlađom od 15 godina smatra se kaznenim djelom.
📍Međutim, tvrdnja vijećnice Mandić miješa kaznenopravnu granicu (dobni pristanak za seksualne odnose) s edukacijskim konceptom pristanka (razumijevanje granica i odnosa). Tvrdnja da se koncept pristanka ne bi smio obrađivati prije 15. godine zapravo je u suprotnosti s nekoliko međunarodnih preporuka prema kojima djecu treba učiti konceptu pristanka prije nego što stupe u seksualne odnose i neovisno o zakonskoj dobi pristanka.
📍“Bitno je naglasiti kako se učenike u svim ovim temama upućuje na traženje podrške i pomoći odraslih stručnih osoba kako bi se donosile informirane odluke. Ono što znamo je da učenici u svojim vršnjačkim skupinama razgovaraju o ovim i drugim temama te da informacije često traže na internetu, često se oslanjajući na neprovjerene izvore. Ovaj kurikulum ih upravo upućuje da donose informirane odluke i savjetuju se s odraslim osobama“, kazale su autorice kurikuluma i urednice priručnika.
📍Dodale su i da „zakonska dobna granica zaštite djece u Hrvatskoj nije dovedena u pitanje niti je ignorirana. Naprotiv, učenike se informira o važnosti razumijevanja pravnih posljedica i neravnopravnih odnosa moći te se spolna aktivnost bez pristanka eksplicitno naziva nasiljem“.
📌Kurikulum i priručnici fokus stavljaju na nešto drugo: razumijevanje osobnih granica, prepoznavanje emocionalnog pritiska, odgovornost i prevenciju nasilja. Time se ne potiče rano stupanje u seksualne odnose niti se relativizira zakonska dobna granica za pristanak, nego se nastoji učenike_ice informirati o sigurnosti, međusobnom poštovanju i zaštiti vlastitih prava i granica.

Što riječki zdravstveni odgoj kaže o pristanku? - Libela Provjeravamo uporište tvrdnje Mostove vijećnice u riječkom Gradskom vijeću Petre Mandić o konceptu pristanka u kurikulumu riječkog programa Zdravstvenog odgoja i obrazovanja.

"Godinama je PCOS bio jedna od najčešćih, ali i najpogrešnije shvaćenih dijagnoza ženskog zdravlja. Već sam naziv, policistični jajnici, sugerirao je da je riječ prvenstveno o ginekološkom problemu, vezanom uz ciste i reprodukciju. No, mnoge žene s tom dijagnozom nikada nisu imale policistične jajnike, dok su istovremeno živjele s nizom simptoma koji su daleko nadilazili ginekologiju. Zato je odluka objavljena u časopisu The Lancet da se PCOS preimenuje u PMOS (hrv. poliendokrini metabolički ovarijski sindrom) puno više od kozmetičke promjene", piše Danica.
📍To je pokušaj da se bolest konačno definira onako kako je žene već dugo doživljavaju, kao kompleksno metaboličko i endokrino stanje koje utječe na cijeli organizam, a ne samo na jajnike.
📍Žensko tijelo nikada nije bilo podijeljeno na “reproduktivno” i “ostatak organizma”. Samo nas je medicina tako tretirala. Ako kažeš da si iscrpljena, depresivna, natečena ili anksiozna, onda si vjerojatno samo preosjetljiva. Ali ako kažeš da ne možeš zatrudnjeti, onda je problem. I upravo je to problem ženskog zdravlja općenito. Medicina često ozbiljno shvati žensko stanje tek kad ono postane vidljivo, mjerljivo ili reproduktivno korisno
📍U razgovorima o kontracepciji, hormonalnim terapijama i reproduktivnom zdravlju često sam osjećala da se ženske tegobe banaliziraju ili psihologiziraju. Ako si anksiozna to je PMS, ako si iscrpljena to je stres, ako osjećaš kroničnu bol to je “normalno”. A ono što je posebno opasno jest činjenica da žene nakon dovoljno dugo vremena počnu internalizirati isto objašnjenje: možda stvarno pretjerujem i možda je ovo stvarno normalno.
📍Nije slučajno da su se mnoge bolesti žena stoljećima opisivale kao “histerija”, emocionalna nestabilnost ili pretjerana osjetljivost. Kao što nije slučajno ni to da se žene danas disproporcionalno češće suočavaju s kasnim dijagnozama autoimunih, hormonalnih i kroničnih stanja. Kada medicina ne razumije žensko iskustvo, društvo ga vrlo brzo počne romantizirati kao “žensku prirodu”.
📍Jezik u medicini oblikuje dijagnoze, istraživanja, terapije i način na koji društvo razumije bolest. Kada se stanje definira gotovo isključivo kroz jajnike i reprodukciju, tada i iskustvo žena postaje svedeno na reproduktivnu funkciju. Ako ga se počne razumijevati kao metaboličko i sustavno stanje, otvara se prostor za drugačiji pristup: interdisciplinaran, dugoročan i cjelovit.

Zašto promjena iz PCOS u PMOS nije samo semantika - Libela Postoji razlog zašto je vijest o preimenovanju PCOS-a u PMOS odjeknula globalno.

Provjerile smo tvrdnju Željke Markić da „istraživanja pokazuju da 70 posto žena koje su pobacile tvrdi da su bile pod pritiskom okoline i društva".
📍Slične tvrdnje pronašle smo na hrvatskim portalima dnevno i narod koji su o tome pisali 2017. i 2018. godine.
📍Pregledom institucija navedenih kao izvor studija utvrdili da je riječ o američkim pro-life think tankovima koji su provodili istraživanja nad ženama iz Amerike koje su imale iskustvo pobačaja. Što se tiče časopisa u kojima su te studije objavljene, Journal of American Physicians and Surgeons kojeg izdaje Association of American Physicians and Surgeons (AAPS) nije indeksiran u relevantnim znanstvenim bazama podataka te ga se problematizira zbog širenja teorija zavjera i dezinformacija
📍Noviji američki podaci iz razdoblja 2008.–2010. pokazali su da su tri najčešća razloga za traženje pobačaja bili financijska nespremnost (40 posto), osjećaj da nije pravo vrijeme za dijete (36 posto) te razlozi povezani s partnerom (31 posto).
📍Možemo zaključiti da izjava Željke Markić predstavlja manipulaciju ponajprije zbog toga što zaključke studija američkih pro-life think tankova provedenih u SAD-u prenosi kao univerzalne i primjenjive na Hrvatsku, bez naznake da je riječ o navedenim studijama. Usto se analizirana tvrdnja ne može jednoznačno povezati s nalazima tih studija. Ono što također ne pridonosi kredibilnosti izjave je i to da ju se može povezati s časopisima upitnog znanstvenog legitimiteta.
📍Cijeli članak provjere nalazi se u prvom komentaru.

📷 Goran Mehkek/CROPIX

Ovako je Ćipe odgovorio na najavu Dalije Orešković da će u saborsku proceduru uputiti izmjene Zakona o grbu, zastavi i himni kako bi se ubuduće kažnjavalo javno isticanje zastave koja nije službena zastava Republike Hrvatske.

Tijekom narednih mjesec i pol održavaju se brojna događanja unutar Mjeseca ponosa, kao i nekoliko Povorki ponosa u Hrvatskoj.
🌈Pregled događanja u različitim gradovima nalazi se u prvom komentaru 🌈
📍Povorke ponosa u našoj zemlji ove godine započinju u Zagrebu, 6. lipnja. Zagreb Pride obilježava 25 godina povorka ponosa LGBTIQ+ zajednice! Okupljanje će biti od 14 do 15:30 sati na Zrinjevcu, odakle će se povorka uputiti prema Trgu dr. Franje Tuđmana.
📍Četvrtu povorku ponosa u Karlovcu, organizira Karlovac Pride, 13. lipnja. Okupljanje počinje u 17 sati u Glazbenom paviljonu.
📍Treća Povorka ponosa u Puli pod sloganom „Daj si kuraja, iščimo si prava“ održat će se u subotu, 20. lipnja, u organizaciji Udruge Proces. Okupljanje započinje u 18 sati na trgu Portarata, a povorka će se kretati centrom grada do Zajednice Talijana P**e, Circola.
📍I za kraj Mjeseca ponosa, Povorka ponosa u Splitu, koju organizira Split Pride, održava se 27. lipnja.

📷S.K.

Drugo izdanje Spontopisa, prvog live književnog natječaja u našoj zemlji, održat će se 30. svibnja u Botaničaru.
📍Radi se o natječaju kratke priče u stvarnom vremenu koji je nastao kao odgovor na neke od ključnih problema suvremene književnosti: nedostatak opipljive zajednice, opadanje čitateljske pismenosti među mladima i rastući utjecaj umjetne inteligencije u kreativnom pisanju.
📍“Želimo postati jedna inspirativna tradicija koja jača i povezuje hrvatsku književnu scenu, potiče neka nova imena i njeguje prostor gdje se različite generacije mogu susresti kroz ljubav prema osjećajnoj i neposrednoj priči. Onoj koja se, spontano, rađa ovdje i sada. K tome, cilj je nastaviti razvijati autentičnu književnu zajednicu koja slavi izričito ljudsko stvaralaštvo u vremenu kada AI naoko preuzima kreativne procese”, rekao nam je pokretač Spontopisa Antonio Sičić.
📍Sudjelovanje je besplatno i otvoreno za prijavu do 29. svibnja. Više o kategorijama, načinu prijave, nagradama i žiriju nalazi se na webu:

Drugo izdanje Spontopisa donosi pjesničko natjecanje i masterclass Korane Svilar - Libela Drugo izdanje Spontopis, prvog live književnog natječaja u našoj zemlji, održat će se 30. svibnja u baru Botaničar.

Nika Šintić bila je na predavanju Stephanie Westbrook, jedne od koordinatorica Palestinske kampanje za akademski i kulturni bojkot Izraela (PACBI).
📍U osvrtu donosi niz informacija i promišljanja o akademskom bojkotu Izraela, posebno u kontekstu u kojem velik dio izraelskog akademskog kadra na različite načine sudjeluje u održavanju ili opravdavanju opresije nad palestinskim stanovništvom. Tekst se osvrće i na suradnju hrvatskih akademskih institucija s izraelskim institucijama kao i na pasivnost (hrvatske) akademske zajednice pod krinkom apolitičnosti.
📍Zašto su naši prostori duhu solidarnosti nazočili tek u naznakama, čitajte u tekstu koji se nalazi u prvom komentaru.
📷 IZASEP—Inicijativa za akademiju solidarnosti i epistemičke pravde

Ono kad nisi ispunio_la dnevnu kvotu članaka pa se sjetiš dobrog starog prijatelja seksizma 🥰
📰Vijest: FOTOGRAF Pixsella jutros je u Zagrebu snimio simpatičnu scenu koja nije prošla nezapaženo. Glavna akterica bila je atraktivna crvenokosa Zagrepčanka koja je, prolazeći ulicom, privukla poglede ekipe Čistoće koja se vozila na kamionu za odvoz smeća. Čini se da je jutarnja smjena nakratko postala zanimljivija, pa su dvojica smetlara na trenutak zaboravila na gradski tempo i ispratila prolaznicu pogledom. Ipak, vozač kamiona ostao je potpuno fokusiran na cestu te profesionalno i sigurno nastavio vožnju prema sljedećim kantama za smeće.
📍Ovo je doslovno cijela "vijest". 👏 Nevjerojatno što je anonimna osoba (ako je osoba) uspjela iščitati iz slike.

U Zaprešiću se prvi put održao "Hod za život". Otpor su pružale crvene vješalice 👠