Faculty of Physics, University of Rijeka

šni trogodišnji Preddiplomski studij Fizika te pet sveučilišnih dvogodišnjih diplomskih studija. Tri su nastavničkog usmjerenja: Fizika i matematika, Fizika i informatika te Fizika i filozofija. Diplomski studij Fizika je studij znanstveno-istraživačke fizike i sadrži 4 smjera: Fizika čvrstog stanja, Atomska i molekulska fizika, Astrofizika i fizika elementarnih čestica te Fizika i znanost o okolišu. Interdisciplinarni studij Inženjerstvo i fizika materijala Odjel za fiziku izvodi zajedno s Tehničkim fakultetom u Rijeci. U skladu s načelima Bolonjskoga procesa na različite smjerove Preddiplomskog studija Fizika nadovezuju se navedeni diplomski studiji. Odjel za fiziku aktivno sudjeluje u izvođenju nastave fizike i na drugim fakultetima i odjelima Sveučilišta u Rijeci. Odjel za fiziku organizira i izvodi program cjeloživotnog obrazovanja: „Program za stjecanje nedostajućih znanja, vještina i kompetencija za upis na Diplomski sveučilišni studij Inženjerstva i fizike materijala“ te „Specijalizirani program prirodoslovlja i matematike za učitelje razredne nastave“. U novim prostorima na Kampusu suvremena eksperimentalna i informatička oprema uz kompetentne znanstvenike u ulozi nastavnika i mentora omogućuje studentima da ovladaju znanjima i tehnologijama 21. Znanstvena djelatnost Odjela za fiziku

Znanstvena djelatnost pokriva različita polja teorijske i eksperimentalne fizike, od fizike kondenzirane materije, astrofizike, nuklearne i molekulske fizike do fizike elementarnih čestica i fizike okoliša, te edukacijske fizike. Znanstveni rad u grani astrofizike je teorijskog i opažačkog karaktera a obuhvaća istraživanja atmosfere i cirkumstelarnih ovojnica različitih tipova zvijezda, potragu za ekstrasolarnim planetima pomoću efekta gravitacijske mikroleće, te mjerenja gama zračenja iz svemira detekcijom Čerjenkovljevog zračenja. Spektroskopska i fotometrijska istraživanja zvijezda različitih evolucijskih faza usredotočena su na cirkumstelarne ovojnice koje se sastoje od plina i prašine. Određuje se njihov kemijski sastav, fizička svojstva, struktura i geometrija te razvoj relevantnih parametara u vremenu. U analizi velikog broja podataka i modeliranju složenih zvjezdanih sustava primjenjujemo postojeće i razvijamo nove računarske kodove (D. Kotnik-Karuza, T. Jurkić). U sklopu međunarodne kolaboracije PLANET/MicroFUN koristimo mrežu optičkih teleskopa za mjerenja povećanja sjaja zvijezda uslijed efekta gravitacijske mikroleće. Pomoću mjerenih i simuliranih svjetlosnih krivulja određujemo da li u orbitama tih zvijezda postoje ekstrasolarni planeti ili se radi o dvojnim zvjezdanim sustavima (D. Dominis Prester, K. Lončarić). Kataklizmičke promjenljive zvijezde i posebno simbiotske zvijezde istražujemo metodama spektroskopije i fotometrije. Proučavamo i varijacije helijevih linija Sunčeve kromosfere te koronarne šupljine opažane mikrovalnom spektralnom području (R. Jurdana-Šepić, I.Poljančić-Beljan). Pomoću Čerjenkovljevih teleskopa MAGIC I i II smještenih na Kanarskom otoku La Palmi (ORM) opažamo raspršenja gama-zraka iz svemira u Zemljinoj atmosferi. Analizom svjetlosnih krivulja i spektara gama-zračenja modeliramo fizikalne pojave u ekstremnim svemirskim objektima: pulzarima, crnim rupama, aktivnim galaktičkim jezgrama i starburst galaksijama. Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci suvlasnik je MAGIC teleskopa i pripadne eksperimentalne opreme. (D. Dominis Prester i T. Terzić). U okviru znanstvenog rada iz teorijske fizike proučavamo široki spektar pojava, od interakcija elektromagnetskog polja s površinama, Comptonovog raspršenja na atomima do termodinamike crnih rupa i mikroskopskog podrijetla njihove entropije. Proučavanje uloge elektromagnetskog polja u interakciji s materijom, s posebnim osvrtom na interakcije elektromagnetskog polja s površinama i česticama uz površinu, kao i ponašanja elektrona i elektronske strukture u sistemima s reduciranom simetrijom povezano je s boljim razumijevanjem specifičnih fenomena, poput Casimirova efekta (Z. Lenac). Istraživanja u fizici elementarnih čestica vode se u dva međusobno povezana pravca. Dio istraživanja se bavi ujedinjenjem sila, uglavnom putem teorije superstruna. Drugi pravac je usmjeren na proučavanje svojstava crnih rupa. Pored rastuće važnosti u astrofizici, crne rupe nam ujedno daju teorijske informacije o mikroskopskoj strukturi prostor-vremena, tj. o teoriji "kvantne gravitacije" koja je još nepoznata, a teorija superstruna je zasad najbolji kandidat. Ova istraživanja su važna i za razumijevanje ranih faza u nastanku Svemira ("Big Bang-a"), te njegove budućnosti (P. Dominis Prester). Proučavanje Comptonovog raspršenja na atomu pomoću modela nezavisnih čestica proširili smo na dvostruko ionizirane helijeve atome uz korekcije u obliku Coulombove i magnetske interakcije. Nadalje istražujemo raspršenje na dva centra, poput raspršenja na pozitroniju (Z. Kaliman). Posljednjih godina na Odjelu smo pojačali znanstveni i stručni rad u edukacijskoj fizici. U tom se području bavimo istraživanjem razvoja fizičkih koncepata i interesa za fiziku u djece i posebno djece predfizikalnog uzrasta, te razvijanjem edukacijskih modula namijenjenih f2f učioničkom okruženju te e-učenju potpomognutim računalom (R. Jurdana-Šepić, B.Milotić, V. Labinac, N. Erceg). Eksperimentalni znanstveni rad u Odjelu usredotočen je na fiziku okoliša, nuklearnu fiziku, fiziku kondenzirane materije, te optiku. Metodama fotoemisije i apsorpcije x-zraka, uz korištenje sinkrotronskog zračenja te elektronskom mikroskopijom, direktno opažamo i karakteriziramo dušikove defekte u vidu intersticijskih i supstitucijskih atoma ili molekula, te određujemo njihovu ulogu u svojstvima poluvodiča. Mjerenja upotpunjujemo teorijskim simulacijama (M. Petravić, I. Jelovica Badovinac, R.Peter, M.Varašanec, I. Kavre). Upotrebom optičkih rezonantnih šupljina visoke razlučivosti proučavamo ponašanje svjetlosti u prisutnosti različitih medija i rubnih uvjeta. Mjerene vrijednosti su najčešće mali pomaci, od picometra i manji, koji nam daju informaciju o međudjelovanju svjetlosti i tvari. n Trenutno smo usredotočeni na polje optomehanike, koje je vrlo aktivno područje u znanosti, budući da omogućava manipuliranje stanjem i dinamikom nanomehaničkih rezonatora pomuću svjetlosti. Zanimljivo je da je proces dvosmjeran, pa je isto tako moguće kontrolom međudjelovanja mehaničkog rezonatora i svjetlosti mijenjati svojstva svjetlosti (M.Karuza, N. Kralj). Za eksperimentalni znanstveni rad u Odjelu od izuzetne je važnosti pokretanje i opremanje novih laboratorija. M. Petravić sredstvima MZOŠ-a i NZZ-a i I. Orlić sredstvima NZZ-a opremaju dva laboratorija. U sklopu Laboratorija za fiziku površina i materijala (M.Petravić) nabavljen je vrhunski XPS uređaj koji se koristi za proučavanje površina, nečistoća i defekata na poluvodičkim uzorcima, tankim filmovima i metalima kao i za istraživanje međudjelovanja tih površina s energetskim ionima, elektronima ili atomima plina. Laboratorij za elementnu mikroanalizu (I. Orlić) primjenjuje nuklearne analitičke tehnike utemeljene na spektroskopiji x-zraka, prvenstveno u cilju proučavanja uzoraka važnih za zaštitu okoliša, ali i arheoloških uzoraka i uzoraka vezanih za kulturnu baštinu. Znanstveni rad djelatnika Odjela odvija se u okviru projekata prihvaćenih i financiranih u sustavu znanosti Republike Hrvatske ili u sklopu međunarodne suradnje.