AMCA-Paris
Association des anciens étudiants des universités croates
27/04/2026
Le pianiste croate Maksim MRVICA se produira le 11 mai 2026 à 20h00 au Casino de Paris, dans le cadre de sa tournée internationale Segmenti World Tour!
"Mélangeant virtuosité, effets visuels et puissance émotionnelle, Segmenti est plus qu'un concert : c'est une invitation à vivre la musique comme une force vivante qui relie les générations et
transcende les frontières."
Maksim joue de la musique "crossover classique"
05/04/2026
03/04/2026
L’AMCA-Paris a le plaisir de vous convier à une présentation, puis une lecture de l’œuvre de Marko Marulić, Judita ! 📖✨
🗓️Jeudi 16 avril
🕖 19h
📍Ambassade de Croatie à Paris
17/03/2026
Architecture - les racines !
Pritzker Prize 2026 : le « prix Nobel de l’architecture » décerné au chilien Smiljan Radić Clarke L’architecte chilien Smiljan Radić Clarke est désigné lauréat du Pritzker Architecture Prize 2026. Il rejoint le cercle prestigieux des architectes récompensés par ce prix fondé en 1979.
05/03/2026
AMCA-Paris vous invite au concert le 14 mars 2026 à 16h en
L'Église des Franciscains, 7 rue Marie Rose
Les chants de la Passion du Christ
interprétés par deux ensembles polyphoniques venant de
Rijeka - Lira et Kraljevica - Zvijezda Danica, Croatie
Pour en savoir plus visitez notre site: www.amcaparis.org
19/02/2026
AMCA-Paris adhésion 2026 ou renouvèlement de cotisation Cotisation organisé·e par AMCA-Paris - Nous vous remercions sincèrement pour votre adhésion et le soutien. Il nous encourage dans notre mission et nous permet chaque année d'organiser les activités culturelles grâce à vos cotisations. Nos soirées culturelles, la location des salles ainsi qu...
14/02/2026
Le 17 février 2026 à 19h à l'Ambassade de la République de Croatie en France soirée de présentation des derniers ouvrages de la
Collection Croatica chez l’Harmattan :
L’attentat de Marseille en 1934 – Marc GJIDARA
Les Croates et les dilemmes du premier XXᵉ siècle – Edi MILOS
Le moment post-communiste – Jure Georges VUJI
02/02/2026
INALCO - Journée portes ouvertes 2026 le samedi 7 février 2026 de 9h15-17h
Pôle des langues et civilisations - 65 rue des Grands Moulins, 75013 Paris
Prof. Natasa CILAR, lectrice de croate, présentera l'enseignement de la langue croate au Département Europe - Réunion d’information (Salle 3.03 de 11h à 12h) et les Permanences (Salle 3.03 de 14h à 17h)
18/01/2026
Pročitajte više:
'Fiume o morte' Igora Bezinovića osvojio Europsku filmsku nagradu Film 'Fiume o morte' Igora Bezinovića osvojio je Europsku filmsku nagradu u kategoriji dokumentarnog filma, upravo je objavljeno na dodjeli u Berlinu
09/01/2026
https://www.facebook.com/share/p/1CarqBsDwE/?mibextid=wwXIfr
Na današnji dan prije 102 godine rođen je MIRKO DRAŽEN GRMEK (Krapina, 9. I. 1924. – Pariz, 6. III. 2000.), hrvatski povjesničar biomedicinskih znanosti. Studij medicine završio u Zagrebu 1951., doktorirao iz povijesti medicine u Zagrebu 1958. i iz filozofije u Parizu 1971. God. 1952.–63. radio je u Zagrebu u JAZU, gdje je 1953. osnovao Odsjek za povijest medicine (pri Institutu za medicinska istraživanja), a 1960. Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti; od 1960. sveučilišni profesor. Preselivši se u Pariz, djelovao je u francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (1963.–73.), a zatim bio voditelj studija (directeur d’études) za povijest znanosti i sveučilišni profesor na Sorbonnei (1973.–89.). Bio je dopisni član HAZU, laureat triju francuskih akademija, predsjednik Međunarodne akademije za povijest znanosti, glavni urednik Liječničkoga vjesnika, Medicinske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Međunarodne enciklopedije znanosti i tehnike (Encyclopédie internationale des sciences et des techniques, I–X, 1969.–73.). Istraživao je prinose naših liječnika svjetskoj medicinskoj baštini, bavio se psihologijom i logikom znanstvenih otkrićâ, napose proučavajući metodologiju rada jednog od najvećih svjetskih fiziologa C. Bernarda i povijest zapadnjačke medicinske misli. Opću je epidemiologiju obogatio pojmom patocenoze, protumačivši međusobnu ovisnost i uzajamnost različitih bolesti u nekoj populaciji; bolesti antičkog svijeta objasnio je suvremenim biomedicinskim spoznajama, a koristio se povijesnim spoznajama u rješavanju suvremenih medicinskih problema, napose u objašnjavanju side. Istraživao je prvu biološku revoluciju (sredinom XVII. st.), a ustvrdio je da smo na pragu treće znanstvene revolucije, u kojoj uz materiju i energiju postoji treći temeljni čimbenik: kodirana biološka informacija. Bio je duhovni vođa hrvatskog iseljeništva u Francuskoj, bitno je utjecao na francusko javno mnijenje u prilog promjeni negativnog odnosa prema Hrvatskoj, dokumentarno je objasnio etničko čišćenje kao program ostvarenja Velike Srbije (Etničko čišćenje – Le Nettoyage ethnique, 1993., s M. Gjidarom i N. Šimcem). Glavna djela: Tisuću godina kirurgije na zapadu: V–XV. st. (Mille ans de chirurgie en Occident: Ve–XVe siècle, 1966., s P. Huardom), Bolesti u zoru zapadne civilizacije (Les Maladies à l’aube de la civilisation occidentale, 1983., hrvatsko izdanje 1989.).
(Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. https://www.enciklopedija.hr/clanak/grmek-mirko-drazen )
Cliquez ici pour réclamer votre Listage Commercial.
Contacter l’organisation
Site Web
Adresse
Paris
75006