SUS BiH

Preporuka za interdisciplinarne doktorske studiji koji se organizuje u trajanju od tri akademske godine i vrednuje sa 180 ECTS bodova, a njegovim završetkom stiče se akademska titula i naučno zvanje doktor interdisciplinarnih društvenih nauka.

Konkurs za upis treće generacije polaznika Interdisciplinarnog doktorskog studija Globalne studije u akademskoj 2023./2024. godini – CIS Na osnovu člana 106. stav (3) Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 36/22), člana 148. Statuta Univerziteta u Sarajevu, te člana 21. do 27.  Pravila studiranja za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu, Odluke Vijeća Centra za int...

Pozdravljamo članstvo dva BiH univerziteta u prvu EU aliancu u kojoj ucestvuju BH univerziteti.
European University for Peace, Justice, and Inclusive Societies.

EUPeace – European University for Peace, Justice, and Inclusive Societies We are EUPeace! The European University Alliance EUPeace presents itself, its core values, and mission. The rectors and presidents of the nine member univers...

Bravo

Preko 1 milion eura za projekte Univerziteta u Sarajevu iz najznačajnijeg Evropskog programa za istraživanje i inovacije Horizon Europe 🔗 https://www.unsa.ba/novosti/preko-1-milion-eura-za-projekte-univerziteta-u-sarajevu-iz-najznacajnijeg-evropskog

Tokom prve polovine 2023. godine za Univerzitet u Sarajevu odobrena su tri nova projekta u okviru Evropskog programa za istraživanje i inovacije Horizon Europe- STECCI, SOSdemocracy i Resore4Life čije će aktivnosti u okviru međunarodnih projektnih konzorcija u naredne četiri godine biti implementirani na Prirodno-matematičkom fakultetu i Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu
Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu

Drago nam je zbog biblioteke,..ali!!

Kako smo vec komentirali na objavu Elmedin Konakovic zašto bi mi odbili naftni novac 🇸🇦 kada je i ostatak nazadnog ali i velika vecina naprednog svijeta davno poslala poruku da ženska prava mogu biti prodata za "naftni novac" i politiku.
Mada bi nas trebalo biti briga zašto svaka Saudijka mora imati muškarca koji donosi sve odluke koje se tiču nje, i kontrolira njen život od rođenja do smrti. …, i što Saudijska Arabija brani(la) ženama da voze.
Ne mogu oni biti dragi prijatelji, samo nam je drag njihov novac.
Ko ne zna, apsolutna monarhija Saudijske Arabije ograničava gotovo sva politička prava i građanske slobode. Režim se oslanja na sveopšti nadzor, kriminalizaciju neslaganja i manipuliše javnu potrošnju, podržanu prihodima od nafte kako bi održao vlast. Represijom pod de facto vladarem prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, poznatim kao MBS. Saudijske vlasti su 12. Marta pogubile 81 muškarca, što je najveće masovno pogubljenje u desetljećima. Ubistva novinara i slobode govora,.. Nura el Kahtani osuđena je na 45 godina zatvora zbog objava na društvenim mrežama,.. etc STRAŠNO! Treba se uvjek ograditi od strahota koje čine tamošnji vladari.
Pametnom dosta. A ako nije i ako koga uopće zanima može više saznati u dokumentima Human Rights Watch i Amnesty International koji su dokumentirali niz nečuvenih kršenja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji.

Moralno je pitanje da li se je u interesu “dipllomatije i naftnog novca” primjereno očitovao o ovom gore navedenom što svi znamo pri uzimanja donacije, koja je obecana jos prije 12 godina ( i dalje nije još realizovana) i da li u 21. vijeku treba i dalje da živimo u licemijernom svijetu?

Divne vijesti! Sarajevski univerzitet je pristupio Evropskoj univerzitetskoj alijansi (European University Alliance) USKORO VIŠE.
Inače, European University Alliance je je savez više univerziteta iz Evrope koji surađuju kako bi promovirali kvalitetu visokog obrazovanja, istraživanje i inovacije te jačali europsku dimenziju obrazovanja. Ove alijanse okupljaju univerzitete iz različitih zemalja i fokusiraju se na zajedničke ciljeve i vrijednosti. Tako npr "European University for Peace, Justice, and Inclusive Societies " okuplja Philipps-Universität Marburg Justus-Liebig-Universität Gießen, Université de Limoges (France), Maynooth University (Irland), Università della Calabria (Italy), Universidad Pontificia Comillas (Spain), Sveučilište u Mostaru (Bosnia and Herzegovina), Západočeská univerzita v Plzni (Tzech Republic), Çukurova University (Turkey).

Evropska univerzitetska alijansa ima za cilj promovirati europske vrijednosti, poticati mobilnost studenata i osoblja, jačati interdisciplinarnu suradnju i razmjenu znanja između univerziteta. Također, alijanse se bave istraživanjem, inovacijama i razvojem novih obrazovnih programa kako bi odgovorile na društvene izazove i potrebe tržišta rada.

Ove alijanse često se formiraju kroz kroz inicijativu Evropske komisije tj. program Erasmus+ i Evropske univerzitetske inicijative. Cilj inicijative je potaknuti stvaranje evropskih univerziteta, koji su integrirani, inovativni i konkurentni na globalnom nivou.

Evropske univerzitetske alijanse imaju priliku pristupiti financijskim sredstvima Europske unije i koristiti ih za provedbu zajedničkih projekata, razmjenu studenata i osoblja, zajedničke diplome, razvoj novih obrazovnih praksi i promicanje evropske dimenzije obrazovanja.

Osnovna svrha Evropske univerzitetske alijanse je jačanje suradnje između univerziteta u Evropi i promicanje visokih standarda u visokom obrazovanju kako bi se potaknulo inovativno i inkluzivno obrazovanje za studente i stvorile bolje mogućnosti za istraživanje i saradnju između univerziteta.

Čestitamo Sveučilište u Mostaru

Evropska komisija je danas objavila rezultate poziva 2023 Erasmus+ Inicijative evropskih univerziteta, koja pruža podršku savezima visokoškolskih ustanova. Prema današnjim rezultatima, spisak je proširen za sedam novih saveza evropskih univerziteta, te sada ukupno 50 saveza obuhvata više od 430 visokoškolskih ustanova u 35 zemalja. Poziv za 2023. godinu prvi put je otvorio mogućnost visokoškolskim ustanovama iz zemalja Zapadnog Balkana, koje nisu povezane s programom Erasmus+, da učestvuju kao punopravni partneri u pozivu.

Kao jedan od devet partnera Evropskog univerziteta za mir, pravdu i inkluzivna društva (EUPeace), u okviru inicijative Erasmus+ „Evropski univerziteti – razvoj nove duboke institucionalne transnacionalne saradnje“, Sveučilište u Mostaru se našlo među ovih sedam novih saveza, za koji je predviđen iznos od gotovo 14,4 miliona eura za početno razdoblje finansiranja od četiri godine. Evropski univerzitet za mir, pravdu i inkluzivna društva (EUPeace) je osnovan pod vodstvom njemačkog Philipps-Universität Marburg.

50 European Universities in action

After the 2023 Erasmus+ call for proposals, we now have 50 European Universities involving more than 430 higher education institutions in both capital cities and remote regions of 35 countries. A novelty under this call was that higher education institutions from the Western Balkans countries not associated to the Erasmus+ programme were eligible to be full partners. As a result, higher education institutions from Albania, Bosnia and Herzegovina and Montenegro have joined the initiative, on top of those from the Republic of North-Macedonia and Serbia.

Rezultati poziva 2023 Erasmus+ Inicijative evropskih univerziteta: Prvi put obuhvaćen univerzitet iz Bosne i Hercegovine! Evropska komisija je danas objavila rezultate poziva 2023 Erasmus+ Inicijative evropskih univerziteta, koja pruža podršku savezima visokoškolskih ustanova. Prema današnjim rezultatima, spisak je proširen za sedam novih saveza evropskih univerziteta, te sada ukupno 50 saveza obuhvata više od 43...

Podržimo učešće sportista osoba sa poteškoćama u razvoju iz BiH na Ljetnim olimpijskim igrama Specijalne olimpijade, koje će se održati u Berlinu od 17-25. juna 2023. godine. Ovaj globalni događaj okupit će 7000 sportista iz 195 zemalja, 20 000 volontera i preko 300 000 roditelja, te će predstavljati vrhunac sportske sezone za osobe sa intelektualnim teškoćama.

Support the BiH Special Olympics Team in Berlin, organized by Vesna Arabadzic Poštovani, Obraćamo Vam se u vezi sa jednim od najvećih sportski… Vesna Arabadzic needs your support for Support the BiH Special Olympics Team in Berlin

Kolateralna šteta malograđanskih politika u Bosni i Hercegovini.
Ovih dana smo suočeni sa ozlojeđenima javnosti sa posljedicama gubitka povjerenja u institucije visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Kap u čaši je prelila prvo izmjena Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, čime je obustavljeno priznavanje diploma visokoobrazovnih institucija iz Bosne i Hercegovine. U obrazloženju nadležnih institucija ove dvije države stoji da “u visoko obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine za sticanje visokoškolskih kvalifikacija nije razvijen jasan, pouzdan i usporediv nacionalni kvalifikacijski okvir”. Najava nepriznavanja stečenih kvalifikacija radi svoje netransparentnosti u visoko obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine, nedostatka kvalifikacijskog okvira i iz razloga što nadležna agencija za visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini odnosno nadležna za akreditaciju visokoškolskih ustanova nije punopravni član ENQA niti je upisana u EQAR je veoma ozbiljna i može biti fatalna za visokoobrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. Drugo, kao kap ulja na vatru i kao dokaz ovom prvome je totalna diskreditacija ionako osiromašenog sistema visokog obrazovanja zbog afere sa nelegalno stečenim diplomama na nekoliko privatnih bosanskohercegovačkih univerziteta.
Dakle, ukoliko u bliskoj budućnosti ne dođe do davno deklariranih reformi (npr. Službeni glasnik BiH, broj 35/16 i odluci o usvajanju prioriteta za razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini za period 2016.-2026) vrlo je moguće da ovakav stav ove dvije članice evropske unije može postati i zvaničan stav Evropskih i međunarodnih nadležnih agencija i institucija odnosno EHEA.

Socio-ekonomski i društveni uzročnici koji su opterećeni složenim društvenim uređenjem Bosne i Hercegovine, što ne zaobilazi i sistem visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i onako sam po sebi već obilježen brojnim manjkavostima, doveli su do situacije u kojoj je sve manje povjerenja u obrazovanje i nauku u bosanskohercegovačkom prostoru visokog obrazovanja, te da nema puno povjerenja da se nakon sticanja kvalifikacija postaje konkurentniji na tržištu rada, niti da se može redovno zaposliti putem konkursa bez nepotizma i korupcije. Ispitivanja pokazuju da mladi više ne vide da su stručnost, sposobnosti i kvalifikacije stečene u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini ključni faktori za zapošljavanje. Opšte je mišljenje da je važnije imati prijatelje, poznanike i biti povezan sa ljudima na pozicijama. Iz godine u godinu smanjuje se broj studenata na bosanskohercegovačkim univerzitetima zbog promjena u demografskoj slici, ali vjerovatno i zbog odlaska mladih u inostranstvo. Tako da nakon akademske godine 2013/2014 kada je na bosanskohercegovačkim univerzitetima bilo upisanih približno 113.000 studenata taj broj je smanjen u školskoj 2017/2018. godini na 94.827 studenata, odnosno na prvu godinu studija je upisano 24.876 brucoša dok je već u akademskoj 2020/2021. godini ukupan broj studenata spao na 78 343, odnosno na prvu godinu studija je upisano 19 280 studenta.
Sve navedeno je dovelo do nepovjerenja u sistem visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini ujedno i velike zabrinutosti od strane budućih studenata i njihovih roditelja o priznavanju i prepoznavanju diploma bosanskohercegovačkih univerziteta izvan granica Bosne i Hercegovine.
Kolateralna šteta je u tome da su zakočeni procesi uspostave nacionalnog kvalifikacijskog okvira i da su kvazi savjetnici u raljama politika odlučili da uspostave tzv. enitetski kvalifikacijski okvir koji definira polovično rješenje lokalne zajednice koja nije sama za sebe dio cjeline koja se očekuje od strane EU partnera. Time nije riješen njihov problem kao što nije riješen ni problem na nivou države koji je jedini partner u ovim međunarodnim procesima ( čitaj ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine).
Jedino ćemo imati priznate kvalifikacije izvan BiH nakon završenih studija ako:
1. Uspostavimo nacionalni kvalifikacijski okvir usuglašen sa Evropskim kvalifikacijskim okvirom (EQF)
2. Uspostavimo registar standarda kvalifikacija na nivou BiH
3. Agencija, bez uplitanja politike postane istinski neovisna i korektna u akreditacijskom procesu te stekne uvjete za punopravno članstvo u Evropskoj asocijacija za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju ENQA
4. Univerziteti moraj zadovoljavati sve elemente ESG-a (Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u Evropskom prostoru visokog obrazovanja)
5. Ministarstvo civilnih poslova mora biti partner u razgovoru sa partnerima u EU i unutar podijeljene zemlje i imati savršenu komunikaciju sa svojih 13 nadležnih ministarstava.
Sve ostalo je dio gornjih rješenja kao njegov sastavni dio. Akademska zajednica i zainteresirana ministarstva moraju ovo objasniti donosiocima odluka, zakona i politika u Bosni i Hercegovini zašto nećemo uskoro biti dio Evropskog prostora visokog obrazovanja.

Pokrenimo kampanju osvešćivana svih onih koji moraju biti dio ovog procesa sa i izvršiti pritisak na odgovorne u vijeću Ministara, MCP, ali i podržati menadžment Univerziteta za provedbu ovih njima odavno poznatih problema a što se ne može reći i za cjelokupnu akademsku zajednicu u BiH.

Javno osudite reklamiranje izrade radova za studente. Ako podrzavate stavite svaki put 👀 .policija 🔍 kako bi prijavili ove nezakonite radnje. Čuvajte
Akademski integritet se odnosi na skup moralnih i etičkih načela koji se primjenjuju u akademskom okruženju. To uključuje poštivanje pravila akademskog ponašanja, uključujući poštivanje autorskih prava, sprječavanje plagijarizma, objektivnost u istraživanju i ocjenjivanju te poštivanje profesionalnih standarda.

Osim toga, akademski integritet obuhvaća i poštivanje prava drugih studenata i kolega, kao i poštivanje različitosti i različitih mišljenja. Akademski integritet je ključan za održavanje povjerenja u akademskoj zajednici i osigurava da se istraživanja i radovi temelje na etičkim načelima.

Kršenje akademskog integriteta može imati ozbiljne posljedice, uključujući obustavu studija, gubitak ugleda, pa čak i kaznenu odgovornost u nekim slučajevima. Zbog toga je važno da svi studenti, znanstvenici i istraživači poštuju akademski integritet kako bi se osigurao kvalitetan i pouzdan rad u akademskoj zajednici.

Empirijski podaci o visokom obrazovanju u uslovima globalizacije
Ono što se najčešće ističe kao pozitivan efekat globalizacije visokog obrazovanja jeste ostvareni profit na globalnom nivou od pružanja usluga visokog obrazovanja širom svijeta. Po zaradi od izvoza visokog obrazovanja, SAD prednjače u svijetu. Naime, 1999. godine Merrill Lynch i Sjevernoamerička investicijska banka izračunali su da je svjetsko tržište znanja dostiglo vrijednost od 9,4 milijarde dolara, uz procjenu da bi do 2003. moglo dostići vrijednost od 53 milijarde dolara (Dias, 2002). Godine 2002, na osnovu studije, Merrill Lynch je objavio da tržište visokog obrazovanja izvan SAD donosi SAD 111 milijardi dolara godišnje (Morrison, 2003). Prihodi pojedinih zemalja od visokog obrazovanja ostvaruju se i po osnovu mobilnosti studenata. Tako veliki broj studenata iz Azije, Afrike i drugih dijelova svijeta studira u SAD, Evropi, Rusiji, Japanu itd. Prema izvještaju OECD-a (2004), broj stranih studenata se udvostručio u posljednjih 20 godina
godine. Zemlje OECD-a sada imaju oko 1,6 miliona međunarodnih studenata, što znači negdje oko 85% svih međunarodnih studenata u svijetu. Najviše ih je koncentrisano u 6 zemalja: u SAD oko 30%, u Velikoj Britaniji 14%, Nemačkoj 13%, Francuskoj 9%, Australiji 7% i Japanu 4%. Takieddine i Bou Diab (2005) pokazuju na primjeru Libana da su druge zemlje (zemlje u razvoju) shvatile važnost izvoza visokog obrazovanja. Oni tvrde da će Liban, ukoliko bude učestvovao u globalizaciji visokog obrazovanja, koja podrazumeva, prije svega, privatizaciju i omasovljenje, moći da ostvari tehnološke i druge kvalitativne elemente visokoškolskih ustanova. U tom slučaju, Liban bi služio susjednim zemljama izvozom obrazovanja, pa čak i postao regionalni lider u sektoru visokog obrazovanja. Sličan pristup savjetuju i drugim zemljama u razvoju kako bi ih uključili u tzv "mreža znanja".

Procitaj ovaj apsurd kako KLIX izvjestava da je POLICIJA u Bosni i Hercegovini provela danas veliku akciju kako bi prikupila dokaze o pojedincima i visokoškolskim organizacijama u BiH koji su umiješani u izdavanje krivotvorenih fakultetskih diploma.
Policijska akcija pod kodnim nazivom "Klaster" provedena je u Mostaru, Banjoj Luci, Bijeljini, Istočnom Sarajevu, Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Brčkom i Travniku. Na meti istražitelja, kako navodi SIPA, bilo je devet fizičkih osoba i devet visokoškolskih ustanova.
A Klix piše:
Pretresi se vrše na osamnaest lokacija, na adresama devet fizičkih i devet pravnih lica, zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena krivična djela "Organizovani kriminal“, "Nedopuštena trgovina“ i "Pranje novca“ propisana Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, kao i krivična djela iz krivičnih zakona Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta i to "Podstrekavanje“, „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“, "Falsifikovanje ili uništenje službene isprave“ i "Krivotvorenje službene isprave“.
Ne trebas biti pametan da izvuces zakljucak da je prenesena vijest poluinformacija kao da je u svrhu zastite nekoga ili necega. Dok istovremeno regionalni mediji objavljuju tacno o cemu se radi. Ima li objasnjenje za ovo???

SIPA u akciji na 18 lokacija širom BiH, hapšenja zbog niza krivičnih djela Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu danas su na području Banja Luke, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Prijedora, Kozarske Dubice, Brčkog, T...

Slovenija i Hrvatska ne priznaju bosanskohercegovačke kvalifikacije . (o.a. uskoro i ostatak EU,.. samo nas još nisu provalili)
BiH Agencija za visoko obrazovanje ( ) nije akreditirana u European Network for Quality Assurance in Higher Education (ENQA) a to znači da ne ispunjava minimalne uslove za članstvo. Da bi bila član ENQA Agencija mora biti prije svega politički neovisna, ne smije biti konflikta interesa, visokoškolskih institucija moraju biti provedene u skladu sa ESG standardima propisanih od strane ENQA-e koji su opet usaglašeni na nivou Europskog prostora visokog obrazovanja.
Obzirom na navedene uslove HEA je sve suprotno tome i do sada je iz opet gore navedenih razloga akreditirala svaku štalu u BiH koja se prijavila za akreditaciju radi mira u kuci i političkih pritisaka na istu.
Nadležno BiH je pod kapacitirano za reforme radi rascjepkanosti nadležnih ministarstava kojih ima u totalu 14.
Dosadašnje politike i političari ( prije svega) su se brinuli za sebe i za vlast jer zbog toga i postoje a ne zbog građana i obrazovanja u kojem nema tako dobrog profita.
NOVO I MINISTRICA (2023-2027) IMAJU PRILIKU DA OVO POKRENE I IZMJENI,.. HOCE LI? Nadamo se da će imati sluha.
Nemoćna nije samo nijemi promatrač i odavno čeka da se riješi problem. Rektorska konferencija je legitimno i utjecajno tijelo koje je bezuspješno pokušavalo utjecati na Parlament i na MCP.
nije usvojen, i zanimanja ne postoje, Nemamo Referencing and Self-certification Report ( u BiH politički diletanti i ne znaju šta je to i za šta to služi) jer nemamo od sramote šta izvijestiti.
Ionako mladi odlaze i upisi na univerzitete su toliko opali da ovo gore sve navedeno radi "njiha" par i ne treba ni pokretati reformu?
Prema pratećem Pravilniku o vrednovanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u HR, u obzir će uzimati isključivo nivo postignutih znanja, vještina i kompetencija koji su stečeni određenom kvalifikacijom.
Ako ta kvalifikacija nije na jednakom nivou kao u Hrvatskoj, nositelji takvih diploma ne mogu računati na pozitivan ishod jednostavnog priznavanja diploma, nego će morati nadoknaditi razliku. Tijelo nadležno za postupak vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije morat će ubuduće u obzir uzeti pet ključnih elemenata koji kumulativno čine kvalifikaciju u HR, a to su: nivo, radno opterećenje, kvalitet, profili i ishodi učenja, a zatim se procjenjuju značajne razlike povezane sa ukupnim ishodom visokoškolske kvalifikacije.
Ovi kriterij priznavanja ne bi se trebao odnositi samo na BiH, već na sve one u kojima se stiču kvalifikacije koje nisu izdati od visokoobrazovnih institucija koja nisu prošla postupak vanjskog vrednovanja/akreditacije usklađene s europskim standardom (ESG). Dakle, jednako tako i za Srbiju. Drugim riječima dok HEA ne bude član ENQA-e primjenjivat će se ove uredbe.
Naravno, ne spori se stečeno znanje ali njegov kvalitet će biti sporna s pravom ili ne to nikada nećemo znati jer BiH ne želi se uspoređivati i mjeriti sa ostatkom okruženja i biti dio EU prostora visokog obrazovanja. Sa stečenim BIH kvalifikacijama sigurno će se moći raditi po BH institucijama, fabrikama, zdravstvenim institucijama,.. gdje će nivo kvalitete proizvoda i usluga upravo odgovarati nivou stečenih kvalifikacija ( diploma)
A ti narode trpi,... ili bježi i šalji djecu vani. Sram nas sviju bilo na šta smo doveli zemlju u kojoj živimo.

Diplome iz BiH i Srbije više se neće priznavati automatizmom Spomenuta procjena određuje je li podnositelj zahtjeva za priznavanje inozemne diplome dovoljno pripremljen za određenu aktivnost u Hrvatskoj, govori Fuchs