Šta je to "body tuning"? To je projekat, na kojem radimo zajednički sa svojim vježbicama jer imamo zajedničke ciljeve. p.n.e. Druga: dobro raspoloženje.
Kada pročitamo pasus iz jedne knjige koji kaže: ‘Da bi se sačuvalo zdravlje, čovjek treba da pazi na ishranu i da vježba.’, pomislili bi da se radi o nekom modernom štivu. Međutim, isto je citat iz knjige koju je napisao Hipokrat 480 god. Dalo bi se analizirati da li smo ozbiljno shvatili Hipokratove riječi. Ali, nije nam to cilj.
Želim samo da svako od vas sagleda svoje navike i primjeti odsust
vo ili prisustvo iste (vježbe ;-)). Zamislimo se na trenutak...kako je to čudno. Nikada više nije bilo sadržaja koji obećavaju zdravlje i fizičku spremu a, opet, nikada više nije bilo gojaznih i motorički neadekvatno spremnih individua. Ne možemo za sve kriviti genetiku, nedostatak vremena, horoskop ili božju sudbinu. Mislim da je vrijeme da se pogledamo u ogledalo i preuzmemo odgovornost za svoja (ne)djela. Ili da probamo drugačije postaviti problem. Pokušajmo zajednički sagledati prednosti i mane aktivnog životnog stila. Prva i najveća: ljudi koji vježbaju imaju daleko više energije, dok je nedostatak iste najčešći razlog da, u strahu, pohitamo doktoru. Kada trošimo energiju, u našem mozgu se stvaraju neurotropni faktori rasta koji čine da naš glavni adut, koji nas čini misaonim bićima, radi bolje. Oni koji se malo više bave tom problematikom znaju da dobro raspoloženje nije ništa drugo do balans određenih supstanci u nama, od kojih svaka vedri i oblači, odnosno, utiče na naše ukupno mentalno stanje. Ljudska bića, uprkos mišljenju lijene većine, nisu stvorena da ne troše svoju energiju. Ako pogledamo daleko u našu istoriju, prije Darvina, naši preci su bili lovci ili sakupljači plodova. To je vjerovatno značilo da, u skladu da bi uspješno obavljali te bitne zadatke kojima su punili stomake, sigurno nisu sjedili osam i više sati na jednom mjestu. Naime, postoji jedna divna istina o našim tijelima, a to je da, šta god da mu pružamo, ono se adaptira na stimulus. Adaptacija ide u oba smjera koja su dijametralno suprotna a predstavljaju, na simboličan način, glasnike života ili onog potonjeg, o čemu mladi ljudi ne bi trebalo da razmišljaju. Ne znam za vas ali citiraću riječi jednog našeg umjetnika i složiti se sa njim: "Ko je na strani života, i život je na njegovoj strani."... Svakako treba imati u vidu društvene promjene koje se konstantno dešavaju i artikulišu kako se i u kojem smislu razvijamo. Nije bilo isto doživjeti sto godina danas ili u nekim prijašnjim vremenima. Ali, šta je tu je, svijet ne možemo mijenjati ali sebe svakako možemo. I, u pravilu, nabolje...
