YPBTL

YPBTL

Compartilhar

Pajina ida nee koalia konaba Juventude konstrui dame iha Timor Leste

Photos from YPBTL's post 25/04/2026

YOUTH PEACE BUILDING IN TIMOR LESTE (YPBTL)

Sabdo,25 de Abril 2026.

Olá Boatarde Saudações Dame nian ba ita hotu...🙌

*Notulensia*
Liu husi biban kmanek ida ne’e nu’udar responsavel informasaun no komunikasaun hakarak hato'o notulensia badak ba kolega sira hotu ne’ebe hamahan an iha Organizasaun YPBTL(Youth Peace Building Timor-leste)ne’ebe realiza marka audiensia ho organizasaun no .

Ho objetivu principal mak atu hala'o parceria ba advogasia no empodera jovem no komuniedade sira.

Liu husi dialogue ida nee sei hametin parceria ida ne'ebe ke metin iha future. (Tenik husi Aldouru).

YPBTL Dame ba ita hotu.

Presidente YPBTL

Photos from YPBTL's post 30/03/2026

YPBTL HALA'O MARKA AUEDIENSIA Aemd Timor-Leste

Dia,30/03/2026.

Bazeia ba Marka audiensia ida ne'e ho objetivo atu aproximasaun dialogue inteesaun parte rua(2) nee nia atmosfera diak tbes.

Ho espransa katak parte rua(2) nia parceria sei diak liu tan ba futuro.

Photos from YPBTL's post 07/02/2026

Youth Peace Building in Timor-leste(YPBTL)Hala'o formasaun segundario Nicolau-Lobato,tasi3,Dili.

Sabdo,7 de Fevereiro 2026 liu husi organizasaun YPBTL hala'o Formasaun iha Segundario geral Nicolau lobato Tasi-3,Dili.

Ho materia 2(rua) mak hanesan :Direitos humanos & Mudansa klimatika.

Ho materia direitos ne'ebe kaer husi Mana Joaquina Araujo no Mana Noffy kaer materia Mudansa klimatika.

Ho objetivo Formasaun ida nee mak YPBTL iha kuriosiedade atu partilha Direitos humanos no Mudansa klimatika ba estudante sira hodi kompriende klean kona-ba materia ne'ebe sita ona iha leten.

Alem ida ne'e mos organiza estudante sira hala'o limpeza geral iha areadores escola refere(Segundario geral nicolau lobato)ho objetivo mak aredores ida ne'ebe seguro no limpo.

Partisipasaun estudante hamutuk 30 pessoas ho mistura(1°,2° no 3° Ano).ho sira nia Partisipasaun ativo no kolaborativo tebes.

Kontinuasaun, Ba Ativiedade refere ekipa YPBTL koordena no kolabora estudante sira hodi fo apreciasaun no felicitasaun ba aniversario no existensia YPBTL nian.

Ikus liu,YPBTL agradese tebes ba Sr.Direitor segundario Nicolau Lobato no nia estutura tomak bele kordena ho organizasau YPBTL realiza Formasaun ho estudante sira.

YPBTL DAME BA ITA HOTU.

24/12/2025
Photos from YPBTL's post 14/12/2025

LIDERANSA FOINSA'E SIRA NIA PARTISIPASAUN IHA ERA TEGNOLOGIA DIGITAL.

YPBTL,14/12/2025.

Coordenador YPBTL(youth Peace Building in Timor-leste),Aldo Urru afirma YPBTL sai hanesan organizasaun Volunatrio ida no tane'e A'as dame ba ema hotu no kontribui ba uniedade nasional liu husi kombate konflitu iha timor-leste,Iha Biban hanesan mos halibur jovem sira iha rai laran oinsa bele promove dame iha sociedade ne'ebe moris no seguro.

Coordenador YPBTL ne'e hato'o explikasaun ne'e liu husi diskurso ba sesaun seminar iha UNTL-central,Fakuldade Direitu,Domingo-14/12/2025.

Orador sira ba sesaun Seminar ne'e mak hanesan :

Orador-1 :
Senhor @ Felisberto Duarte Araujo kualia kona ba DESAFIO NO OPORTUNIEDADE BA ARTIFISIAL INTELIGENSIA IHA TIMOR-LESTE.

Husi nia explikasaun ba sesaun katak artifisial inteligensia iha timor-leste iha desafio barak liu-liu ba instituisaun sira,ida ne'e precisa empodera ho sira nia konhesimemtu ho diak no serteza tamba Timor-leste integra ona era Globalizasaun.

Nia mos(Felisberto), aprofunda tan katak Artifisial inteligensia(AI)precisa mos empodera lingua english no portugues tamba lingua sira ne'e sai bareira opprtuniedade ba ita hodi utiliza AI(artifisial inteligence).

Além ida ne'e mos,nia(felisberto)informa ba partisipante sira durante nia prekurso sira ne'ebe involve nia kareira serbisu sira,no nia mos elogia tebes ba partisipante sira ho lian mamar katak uza artifisial inteligensia nee fo opprtuniedade luan ba ita wainhira iha koragem tebes serbisu iha instituisaun sira.

Oradora-2.
Sra. @ Maria Abrantes kualia kona ba ERA TEGNOLOGIA BA FOINSAE GEN-Z IHA KONTEXTO TIMOR LESTE.

Baseia ba nia explikasaun katak iha tematiko ida ne'e luan tebes no Familiar tebes ba kontexto iha Timor-leste nian,no ba golabalizasaun.

Nia mos informa ba partisipante sira katak hanesan idade neebe sei nurak precisa uza teknologia ho diak no serteza.

Além ida nee mos Sra. Abrantes salienta katak ita media utilizador ema hare'e ba saude no edukasaun no buat hirak nee sai benifisio tebes ba ita hodi utiliza media sira ho diak.

Iha biban ida nee,hakarak hato'o agradese Wain tebes ba Sr. Felisberto Duarte Araujo no Sra.Maria Abrantes nia disponivel tempo hodi enkoraja no partilha expriensia era tegnologia nia ba partisipante sira iha sesaun seminar refere.
----
YPBTL mos la haluha hato'o agradese wain ba partisipante sira nia presenca ne'ebe maximo durante seminar ne'e.

Ativiedade seminar ida nee apoio husi fundador YPBTL hanesan Sr.Lukas no Sr.Daniel husi presidente anterior YPBTL

YPBTL DAME BA EMA HOTU

Media YPBTL
aldourru.

09/12/2025

Olá!📌
-----
Youth peace Building in Timor-leste ka YPBTL hanesan organizasaun Voluntario ida,hodi foka ba kontrui dame liu asaun ba advogasia no Socializasaun no mos seminar.

Iha Biban ida nee,YPBTL konvida ba Foinsa'e sira ne'ebe sei realiza Seminar ho Tema : LIDERANSA FOINSA'E SIRA NIA PARTISIPASAUN IHA ERA TEGNOLOGIA DIGITAL.

Loron : Domingo,14 de Desembro 2025
Oras : 14:00 -16:00 loraiK.
Fatin : Campus Central UNTL/aula filosofia-A.

Nakloke ba Publiko📌
Marka imi nia tempo iha loron Domingo hodi mai Partisipa iha seminar interesante refere.

Bele konfirma ami liu husi Nu.Kontaktu :+67078557647

YPBTL dame ba ema hotu.🫡

Photos from YPBTL's post 22/11/2025

YPBTL, 22/11/2025 realiza seminar ho tema : Timor-leste nia Politika integra organizasaun regional no internasional.

Notulensia

Youth Peace Building in Timor-leste nu'udar organizasaun Voluntario ida,Ne'ebe iha inisiativa rasik hakarak kontribui ba Uniedade nasional liu husi Kombate konflitu no tane A'as dame iha teritorio Timor-leste.

Hanesan ita hotu nia akompanha organizasaun YPBTL(Youth Peace Building in Timor-leste)prepara tematiko: Politika timor-leste integra ba organizasaun regional no internasional ho tematiko ida nee prepara ho nia objektivo mak atu empodera Foinsa'e liu husi konhesimento Globalizasaun ba foinsa'e sira tamba Dala-barak Foinsa'e barak seidauk intende didiak ba Politika Timor-leste nia integrasaun ba organizasaun regional no internasional.tenik husi Presidente YPBTL aldo da costa alves.

Iha Biban nee mos,Presidente YPBTL,Salienta katak Organizasaun YPBTL(Youth Peace Building in Timor-leste),nia visaun mak : Organizasaun YPBTL sai Matadalan no Konsultivo ba juventude atu Konsolida Paz iha Sociedade,No nia Misaun mak : Fortalece Dame liu husi Sensiblizasaun,Kapasitasaun no Formasaun.

Organizasaun YPBTL destaka tematiko : Politika Timor-leste integra Organizasaun regional no internasional.

Husi Orador I.Sr.Everd S.R.Daniel,S.IP,M.Kensos nia tematiko mak : Desafio ekonomia Timor-leste hodi Kompete iha Organizasaun regional no internasional.

Iha biban ida nee,nia(orador-1)nia explikasaun ba partisipantes sira katak Geografikamente Timor-leste iha ona integrasaun Organizasaun ASEAN laos Publiko nia intrepretasaun katak Geografikamente Timor-leste integrasaun ba ASEAN ida ne'e liafuan neebe la dun relevante wainhira ita hodi uza ba Publiko.tenik husi orador-1(Sr.Everd).
Além ida nee mos,Orador-1 nia destaka ponto-2 mak hanesan Desafio no Oportuniedade ba estado Timor-leste.

Antes nia tama(orador-1)informa ba partisipante sira katak desafio no Oportuniedade hare'e Uluk prespektiva liberal ba regulamento Free-market Organizasaun ASEAN mak hanesan : Tarrif,Non-discrimination,Production.

Orador-1 mos informa ba partisipante sira katak Tuir David Ricard nia teoria Komparative advantage liga ba Timor-leste nia elonomia katak Timor-leste katak Timor-leste nia ekonomia sei subsistence seidauk auto-subsistence.

Além ida nee mos,nia liga Liu inflasaun liliu ba situasaun timor-leste nian.
Ponto 2.nia mos destaka timor-leste nia politika ba WTO ka Word trade Organizasation no nia mos liga ba Word trade organizasation-WTO ne'ebe aplika ba Subcidy Export katak membro ida neebe uza regulamento ida nee sei implikasaun ba pais Sub-desenvolvido sira hanesan timor-leste.

Iha sorin seluk mos,nia destaka Ponto - 3,Fiscal Police termo Governo nebe babain hanaran orsamento geral estado,katak Governu Timor-leste tenki tau orsamento area perioriedade nebe grante wainhira timor-leste hodi kompete iha organizasaun regional no internasional.

Ikus liu,Nia mos destaka konklusaun balun katak : 1.Why national failled?
Nia resposta : You can't relly on good leader,but fundamental is build up/good instuition.(ita labele sadere ba lider Maibé sadere ba desenvolve sistema instituisaun neebe Kualidade.

Iha sorin seluk,orador-2.Sr.Nolasco Viegas Torrezao nia tematiko mak : Desafio no Oportuniedade ba Jovem sira ba Politika Timor-leste hodi integra organizasaun regional no internasional.

Baseia ba nia inisio hodi explika ba partispante sira katak : Timor-leste hola parte membro ASEAN no antes Timor-leste seidauk hola parte mos Timor-leste integra ona organizasaun internasional sira mak hanesan CPLP,WTO.
Além ida nee mos orador-2.mos destaka nia Benifisio sira ba partisipante sira katak Sai nu'udar ba membro ASEAN nu'udar pazu bo'ot ida ba ita Jovem Foinsa'e sira liu husi Workshop,Seminar internasional sira neebe ita nia Governu oferese liu husi postagem sira nia page no laos governo deit maibe mos parseria ita nia governo mos hanesan Embaixada sira ne'ebe kada tinan update informasaun foun ba jovem sira liu husi oportuniedade nebe sira hakarak kompete.informa husi Sr.Nolasco Viegas Tozerrao.

Iha sorin seluk mos,nia informa(Sr.Nolasco)desafio sira mak Jovem sira iha area rurais barak mak seidauk hetan edukasaun ne'ebe diak.
Além mos,nia informa(orador-2)katak ita timor-leste seidauk tauk seriu ba ita nia maluk sira defisiensia tamba dala-barak ita nia estado seidauk fo fatin ba ita nia maluk sira defisiensia sira,laos hanesan pais sira seluk ne'ebe trata sira nia sidadaun ho digno.

No nia mos salienta katak lingua Português,English ida ne'e sai Barreira b Jovem sira hodi apriende.orador-2 mos motiva ba partisipante sira katak media Social mos sei sai preocupasaun ba jovem sira hodi uza ba teknologia ne'ebe diak ba sira nia A'an.

Ikus liu,Sr.Nolasco viegas mos fo inspirasaun ba partsipante sira hau hetan portuniedade 85% nee mai husi Social media sira hanesan page embaixada no ONG sira,ida nee hatudo ba ita hanesan foinsa'e mak Oportuniedade oferese ba ita nee sempre luan liu no hetan oportuniedade neebe diak ba ita.

Seminario ida nee partisipante sira mai husi universiedade oi-oin ho diskusaun interativo ba orador na'in-2 nis presença.

Ikus liu,agradese tebes ba ekipa Xanana reading room neebe oferese fatin hodi halao ativiedade YPBTL.

Youth peace Building in timor-leste damd ba ema hotu.

Media YPBTL
Aldo Urru

18/11/2025

YPBTL sei realiza seminario Nasional iha 22-11-2025.
---------------------------
🎯Oportunidade di'ak ba belun foin sa'e sira, Youth peace Building in Timor-leste(YPBTL), sei realiza Semináriu Nasionál ho tópiku "POLITIKA TIMOR-LESTE INTEGRA BA MEMBRO REGIONAL NO INTERNASIONAL Iha:

Loron: Sabdo, 22/11/2025
Oras : 13:30 to remata
Fatin : Uma Mahon Xanana Gusmao Reading Room, Bidau Lecidere, Dili.

YPBTL sei Nakloke ba Públiku📌

Marka kolega sira nia tempu iha loron Sabdo atu mai hamutuk ho ami partisipa iha semináriu nasionál ne'e.

Bele konfirma ami liu husi Nú.kontaktu: +670 78557647

Media : Youth peace Building in Timor-leste

Responsavel media
Aldo Urru

12/11/2025

Viva Juventude Loriku Aswain Timor Leste

Photos from YPBTL's post 11/11/2025

Post tarde

COLOQUIO
YPBTL,9/11/2025.

Juventude loriku Asuwain sai fontes ba foinsae presente hodi harii paz iha timor leste.

Orador 1.explikasaun husi Dr.Francisco Denisio Fernandez(Maukura)nbe mai ho tematiko komparasaun juventude passadu,presente no futuro liu husi prespektiva integrasaun Timor-leste ba ASEAN.

ASEAN(Association of South east Asia)nu'udar Organizasaun regional ne'ebe hari'i husi nasaun sira neebe hela iha região Sudeste Asia ka South of Asia.

ASEAN hari'i iha loron 8 fulan Agusto 1967 iha Bangkok(Thayland)husi nasaun 5 ne'ebe Sai autor mak hanesan :Indonesia,Malaysia,singapore,Thayland,Filipina.(explikasaun husi Dr.Francisco Maukura).

Além ida nee mos,Nia salienta katak Pais sira iha ASIA sudeste hahú organizasaun iha região sira forma uluk(SEATO-Southest Asia Treaty Organizasation),organizasaun ida ne'e meus ida husi estado unidos Amerika atu antisipa influensia komunismo iha Região Asia neebe organizasaun nee nudar meus husi estrangeiro iha gora husi região maibé disolve tamba interese pais sira ne'ebe la hanesan,no konsegue forma Organizasaun ASEAN no finalmente nia moto katak ; One identity,one,vision,one culture.

Nia mos informa katak ; Timor leste tama ASEAN nee oportuniedade ida,bazeia ba KRDTL,8 fo dalan katak Timor-leste iha koperasaun internasional no regional.No nia(Maukura)mos define katak Timor leste Tama ASEAN nia historia klaru kedas hahú 1975 maibé ida nee ilusaun deit no ilusaun nee mak agora realidade neebe ita hotu senti.

Vantagem ASEAN mak Timor leste nia politika externa zero inimigo no muito amigo ida nee mak fo ideia ida neebe ke klaru no hatu'ur metas Timor leste nia mehi integra ba organizasaun ASEAN.

Iha mos sesaun husu no hatan,Oinsa preparasaun Timor-leste ba ASEAN iha nia desafio sira,Nia(Maukura)mos resposta husi partsipantes katak desafio sira ita hotu nia responsabliedade liliu ba novo jerasaun sira.

Iha sorin seluk,orador_2.
Zeinando Jeronimo Sarmento mai ho tematiko ; Transisaun Foinsae sira hodi integra ba era globalizasaun.

Transizaun foinsa'e mak jerasaun ida neebe kontinua ho jerasaun anterior sira,no jerasaun ida neebe mak kontinua ho kreativiedade mai ho nia skils rasik.informa husi orador-2(Zenaldo).
---Além mos nia(orador-2)mos explika ligado ho nia kreativiedade bazeia ba nia Asociasaun Ka Co-founder Online no oferese kurso gratuita hanesan lingua english,Português no realiza ativiedade virtual seminar,dialogue oinsa rona prespektiba orador sir nbe mais expert.

Iha Sorin seluk,nia mos hato'o rekomenda ba partisipante sira katak Ita Jovem sira mai ho kreativitedade neebe nakonu hodi transforma ita nia A'an no bele integra global lii husi ita nia skils neebe iha.

Husi ativiedade Kolokio nee realiza iha campus/Central-UNDTL-Aula Direito,mai husi estudantes,universitarios no representante kada organizasaun neebe mai ho partsipa maximo.

YPBTl dame ba ema hotu no konflitu sei buras iha sociedade ,Se ohin Ó sai na'in ba Dame🙏🇹🇱

Media YPBTl
aldourru.

05/11/2025

Avizu📢

🗓Iha Domingo,9-11-2025 agora YPBTL sei realiza Seminario ho Tema : JUVENTUDE LORIKO ASUWAIN SAI FONTES BA FOINSA'E PRESENTE HODI HARI'I PAZ IHA TIMOR-LESTE,Tanba nee Ami konvida Joven sira hotu atu partisipa ho avontade.

Orador I : Sr.Zeinando J.Sarmento

Oradora II : Sr.Francisco D.Fernandez (Maukura).

Moderador : Lazio de J.da C.Bonat

Data :Domnigo, 9/11/2025
Horas : 1:30 to'o remata
Fatin : Campus Central. Filosofia AULA : A-1.

Konvida ba ita hotu bele hare Iha Poster hodi hetan informasaun klean..🙌

Mak ne de'it obrigadu barak ba Ita boot Sira Nia Partisipasaun.

Mai Ita hamutuk lori dame ba ema hotu.🙌🫂

Responsavel media📷
Aldo Urru
YPBTL

Photos from YPBTL's post 19/10/2025

🙌Youth Peace Building in Timor-leste.
_______________________________________

Dia, 19/10/2025.

Notulensia

Domingo,19-10-2025 iha sesaun ida ne’e foka ba Papel lideransa transformasaun ba futuro no Conjuntura Global. Oportunidade furak ida ne’e marka mós prezensa orador/a sira esperensiado hodi motiva no enkoraja partisipante
sira kontinua aprende.

Agaradese tebes ba orador/a sira ne’ebe disponibiliza nia tempu mak hanesan Sr. Juvencio Dos santos lori tematiko papel involvimentu juvenil partisipa organizasaun sira sai kareira neebe diak iha futuro.

Antes nia loke nia explikasaun orador
Haklean katak transformasaun verdadeiru tenki komesa husi mudansa mental no espiritual, tanba husi laran ida-ne’e mak ema bele hetan prosperidade, hamutuk ho mudansa konstrutivu ba Timor-Leste.

Nune’e, iha konjuntura global, ita presiza dehan katak kapasidade mental no transformasaun moris mak base forte atu hadomi Dame no dezenvolvimentu duradouru.

Nia afirma(Juvencio Santos)katak mudansa la'o la depende deit husi estrutura esternu, maibé mos husi forma ema nia karakter, ne’ebé sukat husi matenek, pasiensia, no determinasaun. Ema ida ne’ebé maduru iha espirítu lideransa sei hatudu direksaun di’ak ba gerasaun foun.

Ikus liu,Orador Sr.Juvencio remata ho mensajen motivasional, dehan katak “the future belongs to those who lead with wisdom, humility, and courage.” Futuru sei pertense ba lideransa ne’ebé transformador, ne’ebé bele conciencia, coração no aksaun ba mudansa positivu iha Timor-Leste.

Orador Da-ruak-2 : Sr. Manuel Freitas explika katak Lideransa transformasaun iha Papel importante tebes iha mundu global ne’ebé muda lalais.

Transformational leaders inspire people to think beyond limits and believe in positive change. Sr. Manuel mos motiva juventude atu adapta ho tempu, enfrenta dezafiu hanesan teknologia, mudansa klimátika, no krize ekonómiku. Nia fo hanoin katak Lider sira fó vizaun klaru ba komunidade atu buka solusaun sustentável. Iha Timor-Leste, estilo lideransa ne’e ajuda preparasaun ba ASEAN membership, ne’ebé abre oportunidade foun ba ekonomia no edukasaun.
Orador Da-ruak mos,Afirma katak Lider transformasional mos fó empowerment ba juventude atu aprende, inovador no kreativu, hodi supera dezempregu jovem. Nia mos hatete ho lian English katak Education is the foundation for leadership, nune tanba edukasaun forma lider etiku, inkluzivu no kompetente.
Ikus liu orador daruak-2 hamosu konklusaun katak Lider transformasaun presiza sustenta prinsipiu justisa, igualdade no kolaborasaun global. Ho lian inglesh katak (Young people must be the voice of transformation leading with courage, integrity, and hope for a better world).

geral husi orador nain rua:2 katak :Save Importante ne’ebé Lider Transformasaun Presiza Iha
Vizaun no Pensamentu Estratégiku atu bele planifika direksaun ba tempu naruk.
Empatia no Inteligénsia Emosional atu komprende ema seluk no motiva ho sentimento.
Komunikasaun Efetivu atu bele partilha ideia no inspira konfiansa.
Kapasidade Adaptasaun lider tenki fleksível iha mudansa globál no krize.
Integridade no Etika atu garante desizaun iha base prinsipiu morál.
Inovasaun no Kreatividade atu buka solusaun foun ba problema mundu modernu.

Agradese tebes ba orador sira nia presença no disponibliedade hamutuk ho YPBTL

YPBTL fuan boot simu jovem tomak atu bele involve hatutan dame ba ema hotu.

Partisipante sira husi organizasaun no universiedade oi-oin hodi partsipa maximo no kolaborasaun neebe Diak ho estutura anterior sira.

Fatin : UNTL,campus central-Aula filosofia.

Media YPBTL📷

Presidente YPBTL
Aldourru

Quer que o seu organização seja a primeira Sociedade Sem Fins Lucrativos em Dili?
Clique aqui para solicitar o seu anúncio patrocinado.

Entre em contato com a organização

Telefone

Website

Endereço

UNTL Campus Central
Dili