BioROOT

Odličan gost, jako zanimljiva i aktualna tema - preporučujem poslušati!!!

Na rubu znanosti: Indoktrinirani mozak Tajne mozga tek se otkrivaju i tko zna hoće li ikada biti sve otkrivene. I dok smo naučeni razmišljati isključivo o fizičkom imunološkom sustavu, u sjeni ost...

Sigurna sam da ste čuli kako su omega 3 MK bitne za elastičnost krvnih žila i štite od ateroskleroze 🫀, ali da li ste čuli da su omega 3 MK presudne za rast i razvoj 🧠 kod djece te za njegovu dugovječnost kod odraslih? 🤔🤔
U prethodnim postovima spomenuli smo dvije najvažnije omega 3 MK, EPA i DHA. Obje su bitne za rast i razvoj 🧠, a DHA ima dodatne funkcije u mozgu koje možete vidjeti na slici broj 2 👆.

Najvažnije funkcije DHA su da igra važnu ulogu
- u prijenosu signala u sinapsama, te u stvaranju 🆕,,sinapsi,
- da je potrebna za jačanje💪 sinapsi, a to nam pomaže da lakše učimo
- da je potrebna za rast i stvaranje novih živčanih stanica,te popravak starih živčanih stanica,
- ona blokira ⛔ samouništenje živčanih stanica koje se trenutno ne koriste, a to je bitno da novonastale stanice ako nisu odmah potrebne ne "umru"
- ona je zaslužna za smanjenje ⬇️ oksidativnog stresa u mozgu
- iz nje nastaju dokosanoidi koji smanjuju ⬇️ upalu u mozgu

Ako stavimo sve te funkcije DHA na hrpu, postati će nam jasno da njen nedostatak u našem organizmu ima velike posljedice 🤯.

Budući su EPA i DHA esencijalne masne kiseline i naše tijelo ih NE MOŽE ‼️ samo sintetizirati, potrebno ih je uzimati u suplementima. Ako želite da vaš 🧠i u dubokoj starosti ostane u dobroj kondiciji, dajte mu ove masne kiseline, a koji je najbolji izvor, potražite u zadnjem postu 👉👉.

U slijedećem postu pisat ću o tome kako spriječiti neke bolesti 🧠 koje nam mogu drastično promijeniti život...

Masna 🐟 i plodovi mora, koji su do sada bili jedini izvori esencijalnih masnih kiselina EPA i DHA, nažalost u današnje vrijeme su jako zagađeni otrovima iz okoliša - mikroplastikom i teškim metalima, a osim toga im prijeti nestanak. Već sada količina raspoložive 🐟 više ne zadovoljava globalne potrebe za "vodenim" omega 3 masnim kiselinama. Osim toga, ribe apsorbiraju EPA i DHA s hranom - jedući određene mikroalge 🌱 iz planktona, što znači da su 🐟 samo nepotrebni "međukorak" između algi i našeg organizma. Umjesto toga, te važne nezasićene masne kiseline možemo dobiti izravno konzumiranjem algi 🌱.

Ulje algi 🌱 iz uzgojenih morskog planktona može se proizvesti održivo i bez zagađivača u neograničenim količinama - i može nadoknaditi trenutni nedostatak hranjivih tvari. Manjak omega 3 masnih kiselina uzrok je gotovo svih bolesti civilizacije - od ADHD-a do autizma, od srčanog do moždanog udara, od depresije do Alzheimerove bolesti, od dijabetesa do raka.
Ulje algi 🌱 jedinstven je izvor vitalnih vodenih omega 3 masnih kiselina i trebalo bi biti temeljni dio naše prehrane ‼️. Samo jedna žličica ove visokokvalitetne namirnice pokriva vaše dnevne potrebe. 🙌

Masne kiseline (MK) dijele se na zasićene i nezasićene. Primjer zasićene MK je stearinska kiselina koja ima 18 ugljikovih atoma povezanih samo jednostrukim vezama te je zbog toga na sobnoj temperaturi u čvrstom stanju (npr. u 🥓). Nezasićene MK imaju jednu ili nekoliko dvostrukih veza u molekuli i zbog toga su na sobnoj temperaturi u tekućem obliku (npr. oleinska u maslinovom ulju). MK su sastavni dio svih 🦠 membrana u našem organizmu pa je važno da su gipke i pokretljive kako bi stanice mogle što bolje međusobno komunicirati, a to je osobina nezasićenih MK.

Omega MK su polinezasićene MK, što znači da imaju više od jedne dvostruke veze, a mogu biti Omega-3, -6 ili -9. Što je ⬆️ broj dvostrukih veza u MK, to ona ima nižu točku tališta, što znači da se i na ❄️☃️ nalazi u tekućem obliku.

Omega-3 MM dobivamo iz hrane, ili iz 💊, a igraju vrlo važnu ulogu u izgradnji i održavanju zdravog 🧘. Osim što su sastavni dio svih staničnih membrana, one su izvor energije i pomažu u održavanju rada 🫀, 🫁, krvnih žila i imunološkog sustava.

Najvažnije Omega-3 MK su alfa-linolenska kiselina (ALA), te eikosapentenska kiselina (EPA) i dokosaheksaenska kiselina (DHA).

ALA je najčešća Omega-3 MK koju dobivamo iz hrane 🥦 porijekla (kelj, špinat, soja, orasi, sjemenke chia, lan i konoplja, te laneno ulje), a ona je važan prekursor za stvaranje EPA i DHA. Međutim, proces pretvorbe ALA u EPA i DHA je kod ljudi neučinkovit, pa kažemo da su te MK esencijalne. Esencijalno znači da ih moramo nadoknaditi hranom ili 💊. Zbog toga što je bogato ALA, laneno ulje se i na -10°C nalazi u tekućem obliku.

EPA je vrlo važna Omega-3 MK koje ima najviše u masnim 🐟, 🦐 i mikroalgama. EPA ima pet dvostrukih veza te čini riblje ulje i ulje algi tekućim i na jako ⬇️ temperaturama. Zbog toga su 🐟koje dolaze iz polarnih krajeva bogate s EPA.

DHA nalazimo u većim količinama u morskim plodovima i mikroalgama. Kao i kod EPA, ima je u 🐟iz polarnih krajeva.

Upravo taj podatak da se EPA i DHA nalaze u 🐟iz polarnih krajeva, potvrđuje da se radi o vrlo gipkim strukturama koje omogućavaju ribama da se i pri tako niskim temperaturama kreću.

Jako mi je stalo do toga da shvatite važnost uzimanja ovog vitamina pa ću se opet vratiti na njega i spomenuti vam nekoliko studija koje sve imaju isti zaključak, a taj je:

„Da bi se postigla razina prohormona vitamina D od 100-150 nmol/l koja je dovoljna za razvoj kostiju, mozga i za imunološki sustav, nije dovoljno pridržavati se preporuke o izlaganju suncu. Kad se kaže preporuka, misli se na zabranu izlaganja suncu od 11-17h. Da bi postigli optimalnu koncentraciju vitamina D u krvi ili morate znatno produljiti izlaganje suncu, što povećava rizik od opeklina, ili morate suplementirati vitamin D čak i ljeti.“

1. Australska studija je pokazala da prosječna razina prohormona vitamina D (koncentracija 25(OH)D) sudionika koji su se pridržavali preporuka za izlaganje suncu bila je 67,3 nmol/L ljeti i 41,9 nmol/L zimi.

2. Rezultati švicarske studije su pokazali da se u ljeto i proljeće sintetizira 1000 IU vitamina D u 10 do 15 minuta izlaganja suncu. Budući da je vrijeme izloženosti za rizik od opeklina između 9 i 46 minuta, proizvodnja od 4000 do 6000 IU teško je moguća. Međutim, te su količine obično potrebne za postizanje prirodne razine prohormona vitamina D od 125 nmol/l (na primjer, najmanji rizik od fatalne bolesti COVID-19).

3. I nizozemska studija je pokazala da je dodatak vitamina D učinkovitiji je od preporučenog izlaganja suncu za liječenje nedostatka vitamina D kod tamnoputih migranata.



Neki od vas su me pitali koji vitamin D3 da nabave, pa vam stavljam sliku vitamina D3 koji je odlične kvalitete, a dosta je povoljan jer su u pakiranju 365 tablete i svaka sadrži 10000 IU Vitamina D3. Taj vitamin D3 dobiven je iz lanolina pa je pogodan i za vegetarijance. Lanolin ima posebno visoku bioraspoloživost i vrlo visoku stabilnost. Ove tablete možete naručiti na amazon.de.

Sami izračunajte koliko će vam trajati ako svaki dan uzimate 5000 IU 😊

Kad sam se vratila na facebook i najavila da ću vam pisati, bilo je to zato jer sam imala konkretnu temu u glavi o kojoj sam vam htjela pisati. A onda su me jedan post na fb i činjenica da opet ima puno korone odveli u smjeru vitamina D... Nadam se da ste pročitali postove o tom vitaminu od životne važnosti jer ideja je bila da aktiviram bioroot profil kako bi sve što pišem doprijelo do većeg broja ljudi.

Htjela sam vam reći da nije vitamin D jedini i najvažniji vitamin, svi su vitamini važni, ali o vitaminu D je posebno važno pisati jer su njegove razine u krvi kod većine ljudi jako niske. Ok, mi smo zemlja na moru i s više sunčanih dana pa bi trebali imati više razine od onih koji žive na sjeveru, ali iz iskustva od ljudi oko mene koji su mjerili svoj vitamin D u krvi znam da su im vrijednosti dosta niske.

Evo opet sam se vratila na taj famozni vitamin D, a vjerujte mi, još ću o njemu pisati.

Prije nego krenem na tu temu za koju sam se već pripremila, poslušala puno podcasta i pročitala knjige, ipak se moram malo osvrnuti na prethodni post i reći par riječi o crijevima. Jer u stvarnom životu, crijeva su trenutno moja tema.

Crijeva imaju puno veću i važniju ulogu od same probave. U tom najvećem organu u našem tijelu, sve hranjive tvari iz hrane otpuštaju se u krvotok, a toksini, klice i zagađivači se filtriraju i potom izlučuju van iz tijela. Crijeva su blisko povezana s imunološkim sustavom: u crijevima se proizvode imunološke stanice koje su zadužene za borbu protiv patogena u tijelu. Osim toga, crijeva su najveća endokrina žlijezda u tijelu jer se u njima proizvodi preko 20 različitih hormona.

Crijevna flora (tkz mikrobiom) ključna je za zdravu probavu, funkcioniranje imunološkog sustava, a time i za naše opće stanje. Ti korisni mikroorganizmi, koji žive u crijevima i crijevnoj sluznici, obavljaju funkcije od vitalne važnosti. Bilijarde bakterija pomažu metabolizirati hranu i optimalno iskoristiti hranjive tvari, štite od patogena i proizvode važne vitamine. Proljev, zatvor ili uzimanje lijekova (pogotovo antibiotika) uzrokuju pojačanu razgradnju tih “dobrih” bakterija u crijevima, što rezultra preopterećenjem probavnog sustava lošim bakterijama, a to opet utječe na to kako se osjećamo. Stoga su umor i nedostatak energije često posljedica loše probave.

Prehrana, stres i tjelovježba imaju veliki utjecaj na naš mikrobiom, a to znači da je u našim rukama da to promijenimo.

Ovo je post o „čarobnoj voćki“ koju sam nedavno upoznala i koja je zaslužna za „dobar osjećaj“ u mojim crijevima.

Kronični umor, iscrpljenost, tromost ili čak depresivno raspoloženje mogu biti posljedica neravnoteže u crijevima. Šljiva Share® je savršen pratilac za ponovno pokretanje i dovođenje crijeva u ravnotežu.

Fermentacija je jedan od najstarijih načina konzerviranja. Fermentirane namirnice bogate su probiotičkim bakterijama, odnosno upravo onim bakterijama koje su važne za uravnoteženu crijevnu floru i pomoću kojih se može uspostaviti ravnoteža u crijevima.

Šljiva Share® raste divlje u velikom pčelinjem rezervatu u jugoistočnoj Aziji, a svaki se pojedinačni plod pažljivo bere ručno pri čemu se biraju samo proizvodi vrhunske kvalitete. Nakon toga se šljive fermentiraju u vlastitom soku trideset mjeseci, a zatim oblažu mješavinom posebnih prirodnih biljaka. Receptura tog jedinstvenog postupka desetljećima je bila dobro čuvana tajna. Fermentacija se nastavlja i u ambalaži do trenutka kad se šljiva konzumira.

Prema TCM, ova šljiva podiže razinu energije u organizmu, a razlog tome je da potiče detoksikaciju.
Šljiva se uzima navečer prije spavanja i nakon nje je potrebno popiti 300-500ml tople vode kako bi što prije dospijela u tanko crijevo gdje će se njeni sastojci apsorbirati.

Budući da šljiva djeluje odmah nakon prvog uzimanja, treba se krenuti s 1/3 ili čak ¼ šljive pa polako povećavati količinu do max jedne šjive na dan. Ako želite napraviti detoksikaciju organizma i regenerirati vaša crijeva, potrebno je napraviti kuru od 3 mjeseca. A ako želite zadržati „dobar osjećaj“ u crijevima (redovna stolica, bez nadutosti i stvaranja plinova), šljivu možete nastaviti uzimati dokle god vam paše.

Ova „čarobna voćka“ naziva se tako jer zbog dobrih bakterija te biljaka koje se nalaze u njenom omotaču dovodi crijeva u ravnotežu te regulira stolicu bilo da imate zatvor ili proljeve. Ja sam se u to uvjerila. Najbolje od svega je da ako navečer uzmete šljivu, nećete biti gladni pa možete preskočiti večeru, što vam može pomoći kod mršavljenja. Šljiva se preporučuje i ljudima koji poste.
Zbog pozitivnog učinka na metabolizam i proces detoksikacije organizma, redovita konzumacija ove šljive pozitivno utječe i na ten, a i na raspoloženje.

Šljivu Share® možete naručiti na ovom linku, a ako želite 15% popusta, upišite kod: sanja. Poštarina je besplatna. Webshop je na njemačkom, pa ako trebate pomoć, slobodno mi se javite.

https://www.pflaumenshop.com/

Da se od gripe može umrijeti, to nam je nekako promaklo, ali da se može umrijeti od virusne infekcije postali smo itekako svjesni kad se pojavio virus-2020. U to vrijeme sreli smo se s pojmom „citokinska oluja“ zbog koje su ljudi umirali.

Citokinska oluja se naziva pretjerano otpuštanje proupalnih tvari tkz. citokina, a ono može, između ostalog, rezultirati uništenjem pluća. Pacijenti koji su umrli od citokinske oluje, nisu umrli od virusa, nego od pretjerane rekacije vlastitog imunološkog sustava.

Iako nam se tada činilo da je to nešto novo, citokinska oluja je poznata iz teških i ponekad fatalnih infekcija sezonske gripe, a rezultat je nedostatka vitamina D.

Vitamin D je hormon, slično kao testosteron kod muškaraca ili estrogen kod žena, a hormoni djeluju kao regulatori. Kako su ovi hormoni topljivi u mastima, prolaze kroz staničnu membranu sve do jezgre i tu se vežu na specifični receptor te na taj način aktiviraju pojedine gene. Npr. estrogen regulira gene koji su odgovorni za mjesečni ciklus žene, testosteron regulira gene za rast brade ili rast mišića kod muškaraca, dok vitamin D hormon regulira jako puno funkcija u našem organizmu, od rasta i razvoja zubiju i kostiju, rasta mozga, do regulacije imunološkog sustava.

Iako su sve uloge vitamina D važne, njegova uloga u regulaciji imunološkog sustava od posebne je važnosti jer vitamin D može smanjiti upalu u organizmu, a znamo da je upala prisutna ne samo kod virusnih infekcija već i kod autoimunih bolesti (astma, multipla skleroza, Chronova bolest, ulcerozni kolitis) kao i kod raka.
Princip po kojem vitamin D smanjuje upalu je da inhibira stvaranje citokina te na taj način sprečava nastajanje citokinske oluje, a tako može spasiti vaš život.

S ovim postom ću za sada završiti priču o vitaminu D u nadi da sam vam u ova tri posta uspjela dokazati koliko je taj vitamin važan za vaš imunitet. Ako niste sigurni da li vam je vitamin D potreban odnosno koliko jedinica vitamina D biste trebali uzimati, izmjerite razinu vitamina D u krvi kako biste znali s čim raspolažete. Nedostatak vitamina D povezan je s bolovima u mišićima i kostima, slabosti mišića, umorom, promjenama raspoloženja i depresijom, pa ako imate neki od ovih simptoma, i uz to ste podloćni infekcijama, vrijeme je krenete s uzimanjem vitamina D. Što je razina vitamina D u vašoj krvi niža, to će trebati više vremena da se ona obnovi. Tu je također važno napomenuti da kronični bolesnici i dijabetičari imaju lošiju endogenu proizvodnju vitamina D pa im za postizanje optimalne koncentracije u krvi trebaju više doze.

Računica je slijedeća:
da bi se koncentracija vitamina D u krvi povećala za 1nmol, potrebno je 50 IU vitamina D.
Da bi povećali koncentraciju za 100nmol, trebalo bi uzimati 5000 IU vitamina D.

Idealna razina vitamina D u krvi koja vam pruža dobru zaštitu od virusnih infekcija je 125nmol/l. Također je pokazano da vas ta razina vitamina D u krvi štiti od nastanka i metastaziranja raka.

Vanda Janko, magistra farmacije iz P**e: "Pomažem obiteljima otkriti kako su okolišni toksini povezani s njihovim bolestima i kako da ih se riješe"

(VIDEO) Vanda Janko, magistra farmacije iz P**e: "Pomažem obiteljima otkriti kako su okolišni toksini povezani s njihovim bolestima i kako da ih se riješe" Fascinirana je, kako priznaje, domino efektom između naših svakodnevnih izbora i kako oni utječu na zdravlje te kako to promijeniti. To je znanje prvo iskušala na samoj sebi i svojoj borbi sa seboreičnim dermatitisom kojeg je uspjela staviti pod kontrolu, što joj je dokazalo da svaki problem i...

Naš ogranizam opskrbljuje se vitaminom D iz dva izvora: jedan je sinteza vitamina D u koži kad se izlažemo suncu, a drugi je iz hrane (ribe koja sadrži puno vitamina D, npr lososa).

Pod utjecajem UVB zračenja u koži iz 7-dehidroksikolesterola nastaje Vitamin D3. Iz njega u jetri nastaje Vitamin D-Prohormon. To je forma vitamina D čija se koncentracija mjeri u krvi. Iz Vitamin D Prohormona u tkivima nastaje Vitamin D Hormon koji regulira različite procese u tijelu (metabolizam kostiju, rast mozga, imunološki odgovor itd).

Korak u kojem se Vitamin D3 u jetri pretvara u Vitamin D Prohormon ovisan je u raznim faktorima, a jedan od njih je i opće stanje organizma. Kod već bolesnog organizma trebat će i do tjedan dana nakon uzimanja Vitamina D3 u kapsulama da se stvori Vitamin D Prohormon koji djeluje terapeutski i pretvara se u aktivnu formu – Vitamin D Hormon. Stoga je u kritičnim situacijama potrebno pacijentu dati vitamin D Prohormon kako bi se što prije ostvario terapeutski učinak.

Upravo to je problem kod nekih studija u kojima se pacijentima davao Vitamin D3, a ne vitamin D Prohormon te se nije postigao željeni učinak.

Kao što sam već napisala, koncetracija vitamina D koja se mjeri u krvi zapravo je koncentracija vitamin D Prohormona i dolazi u dvije mjerne jedinice - nmol/ ili ng/ml.
Ako želite pretvoriti nmol/l u ng/ml, morate ga podijeliti s 2,5 jer je 1ng/ml = 2,5 nmol/l.

Referentna vrijednost za koncentraciju vitamina D u krvi iznosi 75 – 125 nmol/L, međutim, ako želite imati dobru zaštitu trebate težiti koncentraciji od 100 nmol/l i više.

Ovu informaciju potkrijepit ću vam s nekoliko studija iz doba pandemije.

Ako razina vitamina D padne ispod 50 nmol/l, rizik od smrti povećava se za oko četiri p**a, objavili su belgijski znanstvenici u studenom 2020. Ovo povećanje rizika od smrti bilo je neovisno o dobi pacijenta ili prethodnim bolestima i stoga je najvjerojatnije uzročno uzrokovano nedostatkom vitamina D.

Kod vrijednosti ispod 50 nmol/l rizik od težeg tijeka bolesti je četrnaest p**a veći od vrijednosti iznad 100 nmol/l, kako je pokazalo izraelsko istraživanje u prva dva vala infekcije. Ovaj rezultat pokazuje da razine vitamina D iznad 100 nmol/l pružaju dobru zaštitu.

Kod vrijednosti ispod 30 nmol/l (u usporedbi s gornjim vrijednostima), rezultat je bio da se rizik od fatalnog tijeka bolesti povećao približno osamnaest p**a, kako pokazuje studija Sveučilišne bolnice Heidelberg objavljena u rujnu 2020.

Jeste li ikad mjerili razinu vitamina D u krvi?

Moj današnji post inspiriran je fb postom jednog prijatelja koji je objavio pozitivne testove na virus-2020 (nazvat ću ga tako jer znam da se postovi s pravim imenom virusa još uvijek uklanjaju s fb). Zanimljivo mi je bilo čitati komentare iz kojih je vidljivo da još uvijek postoje oni koji taj virus shvaćaju jako ozbiljno i oni koji ga negiraju (ta podjela traje još iz 2020te).

I ja sam u srpnju imala trodnevnu virozu, ali nisam napravila test pa ne znam o kojem se virusu radilo. Namjerno sam izbjegla taj korak jer mi je zapravo sasvim svejedno o kojem virusu se radi. I 2020, kao i dan danas jedini način kojim se štitim od virusnih infekcija je jačanje imuniteta.

Dobro je poznato da biljka kojoj nedostaju esencijalne hranjive tvari ima veću vjerojatnost da će biti napadnuta od nametnika nego biljke koje dobivaju sve što im je potrebno za život. Također je veća vjerojatnost da će ta biljka prije uginuti nego biljka kojoj ništa ne nedostaje. Takva biljka također predstavlja opasnost za biljke u svojoj okolini jer dopridonosi povećanom širenju infekcije. A ono što ovdje vrijedi za biljke može se u potpunosti prenijeti na ljude.

Kad se radi o virusnim infekcijama kod ljudi, studija objavljena u listopadu 2021 pokazala je da je esencijalna tvar zbog koje su mnogi umirali od gore spomenutog virusa bio manjak vitamina D u krvi (30nM/l ili manje), dok je rizik od smrti kod onih s razinom vitamina D od oko 125nm/l statistički sveden na nulu, što znači da takva razina stvara najviši stupanj zaštite. Statistički to znači da na ovoj razini vitamina D postoji velika vjerojatnost da neće doći do citokinske oluje (zbog koje su mnogi umirali), jer na kraju krajeva, niti jedno ljudsko biće nema apsolutno nulti rizik od smrti.

Priča o vitaminu D i njegovoj povezanosti s virusnim infekcijama nije ništa novo jer je već puno prije 2020-te uočeno da se pandemijske respiratorne infekcije javljaju sezonski. Još 1981. godine jedan engleski epidemiolog povezao je pojavu sezonskih virusnih infekcija s položajem sunca, samo se tada još nije shvaćalo kako to može utjecati na proces infekcije. U prosincu 2006. američki tim predvođen renomiranim sveučilištem Harvard utvrdio je da su "širenje epidemije i teški tijek virusnih respiratornih infekcija uzrokovani sezonskim nedostatkom vitamina D." Par godina kasnije (2010) pokazalo se da je dovoljna opskrba vitaminom D ključna za naš imunološki sustav kako bi razvio učinkovit imunološki odgovor protiv virusa.

Za endogenu sintezu vitamina D potrebno je sunce pa su razine vitamine D ljudi koji se ljeti izlažu suncu više od onih koji izbjegavaju sunce i hodaju obučeni ili se mažu kremama s visokim faktorom. Od jeseni dolazi do pada razine vitamina D kod svih, a u siječnju i veljači razina vitamina D doseže apsolutni minimum tijekom godine. To je razlog da smo u to vrijeme podložniji virusnim infekcijama (npr. gripi).

Zdrava razina vitamina D nudi najbolju zaštitu, budući da imunološki sustav koji dobro funkcionira može učinkovito spriječiti širenje infekcije. Da bi se to postiglo, odrasle osobe trebaju prosječno unijeti oko 4000 IU vitamina D3. Količina od 4000 IU dnevno potpuno je sigurna za odraslu osobu, a prema procjeni Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) iz 2012. godine, to uključuje i mlade od 11 i više godina. Prema EFSA-i, ako se ova količina dnevno konzumira tijekom dužeg razdoblja, nema rizika za zdravlje. Djeca u dobi od 1 do 10 godina mogu sigurno uzimati 2000 IU dnevno kako bi dobili najbolju zaštitu.
(ovaj dio prepisala sam od Dr Nehls-a koji je na svojoj stranici sažeo sva istraživanja u vezi vitamina D i jačanja imuniteta pa ako nekoga zanima, mogu mu poslati link na studije u inbox).

Dragi prijatelji BioROOTa,
Iako je firma zatvorena i webshop više nije u funkciji, odlučila sam iskoristiti ovaj profil da se opet malo družimo. Nadam se da i dalje koristite svoje boce, termosice, posude za hranu i ostale proizvode koje ste kupili u mom web shopu.😃 Webshop je zatvoren prvenstveno zato jer je odjednom sve to bilo dostupno na svakom koraku, i meni više nije bilo zabavno baviti se time.

Ovaj put vam neću ništa prodavati. Želja mi je podijeliti s vama svoja iskustva o životu s bolesti i svoja znanja o tome kako što zdravije živjeti.
Svjesna sam toga da takvih blogova ima puno, ali se nadam da će nekima od vas baš ovo moje iskustvo biti od pomoći.

Za početak bi me veselilo da mi napišete svoje mišljenje o ovoj ideji. 🙏

Stavljam ovu sliku da upoznate Simbu - 6-mjesečnog cotona, mog novog ljubimca 🐾