Timbar na libar

Nije lako muškarcu pisati o romanu koji se bavi ženskim libidom i slobodom. Tri priče kroz sto godina, povezane istim otokom – Prvićem.
Zvuk kiše, tišina šutnje i ritam rokerskog stvaranja utkali su se u roman koji je teško prešutjeti.
Od mene – pun aplauz. 👏

Tomica Šćavina: Prešućeni jezik
V.B.Z. 2024.

👉 Novi Timbar i preporuka u komentaru

A sad nešto za one koji žele triler uz žar stvaranja, slikanja, umjetničkog ludila ... Malo Kinga, a malo Patricie Highsmith ... Neki su ga dočekali s razočaranjem. Meni je, usprkos manama, uspio zadržati pažnju do zadnje stranice, a onda sam ..... #$%&//() 🤣
Pisao sam o tome u novom Timbru, a čitajući njega bar ćete pet minuta zaboraviti na vijesti svih vrsta. 🤷 Poveznica u komentaru.

Paula Hawkins: Plavi sat (prijevod: Saša Stančin)
Profil 2024.

Smijao sam se naglas čitajući ovaj roman. Malo koji me početak knjige tako osvojio. Dakle ako vam treba roman za zabavu nećete falit.

Iako na granici chick lita, u konačnici postavlja vrlo ozbiljno pitanje. U moru ponuda, pa makar su i muževi, kad treba prestati tražiti savršenstvo.

Holly Gramazio: Muževi (prijevod: Dražen Čulić)
Stilus knjiga 2025.

Novi "Timbar na libar" u komentaru ⬇️

Imate li bilo kojeg kućnog životinjskog prijatelja, posebno mačke, ovaj je roman "must read" za vas.

Priča o borbi IT povratnika (iz Brazila u Osijek) za ponovnu adaptaciju u lokalnu sredinu, a nadasve za život novog prijatelja, mačka Rudija. Ako imate mačku, pojam FIP vam je poznat, a Ivan ga detaljno opisuje.

Dakako da ne morate imati kućnog ljubimca da biste se emotivno poistovjetili s nečijom borbom sa smrtonosnom bolešću, i da ćete alegorijskim tumačenjem također duboko proživjeti ovaj roman.
(poveznica u komentaru.)

Ivan Zrinušić: FIP
Sandorf 2024

A u ovim vrućim danima Sandorf preporučuje još izdanja koje možete ponijeti na more. Jer ne mora uvijek biti roman, zar ne?
Evo, npr malo poezije i mudrosti od autora, rođenog 1933.

=========
Matko Meštrović: Hoće li nam budućnost doći

*****
Matko Meštrović u ovoj zbirci opisuje mudrost jednostavnosti. Način njezinog spoznavanja nije lagan, ali je i dalje jednostavan. Poezija predstavlja otvaranje vrata prema drugome, onostranom, nepoznatom, ogledalu, interpretaciji: Meštrović je zagledan u sebe kao drugoga. U svojevrsnoj auto(po)etičkoj analizi temeljni pojmovi traže svoju protutežu i novu gravitaciju koja bi zadržala čitatelja u orbiti smisla.

Nemam snage da domislim

a kamo li da izbjegnem

kad bih i znao je li dobro ili zlo

to nešto na vidiku

Pridružujem se radije nepostojanju

kao najsigurnijem utočištu

svega mogućega

*****
Matko Meštrović povjesničar je umjetnosti i društveni teoretičar. Diplomirao i doktorirao temom Teorija dizajna na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Bio je ravnatelj Zavoda za kulturu Hrvatske (1987–92), profesor na Interfakultetskom studiju dizajna (1991–94), znanstveni savjetnik u Ekonomskom institutu (od 1993–2005). Bio je član umjetničke skupine Gorgona, jedan od osnivača i teoretičara Novih tendencija (1961) i član uredništva časopisa Bit-international (1968–72). Zauzima se za unaprjeđivanje industrijske i oblikovne kulture i bavi se problemima suvremenoga društvenog razvoja. Glavna djela: Od pojedinačnog općem (1967/2005), (Obrisi bez obrasca (1978), Teorija dizajna i problemi okoline (1980), Svijet, svijest i zavisnost (1983), Roba i sloboda (1995), Vrijeme zbilje (2002) i Prema novom usmjerenju (2011), Do kuda? Do kada? (2018), Ono što nigdje nije (2019), Prema kraju (2023), Razgovori sa mnom (2024). Prvu zbirku pjesama Razaznanja objavio je 2011.

=========
ili esejistike, zašto ne?
=========

Justin Smith-Ruiu: Internet nije ono što mislite da jest : povijest, filozofija, upozorenje (prevela: Karmela Cindrić)

*****
U knjizi Internet nije ono što mislite da jest, istaknuti profesor povijesti i filozofije znanosti na Sveučilištu Paris Cité, Justin Smith-Ruiu nudi originalnu dubinsku povijest interneta, od drevnog do modernog svijeta – otkrivajući njegovo iznenađujuće podrijetlo u prirodi i stoljetne snove o radikalnom poboljšanju ljudskog života prepuštanjem razmišljanja strojevima i komunikacijom na velike udaljenosti. Autor nam ukazuje kako je "internet" s nama mnogo dulje nego što mislimo i ocrtava nam fascinantne veze između korisničkog iskustva interneta, umjetne inteligencije, izuma tiskarskog stroja, komunikacije između stabala i podrijetla računalstva u strojno pogonjenim tkalačkim stanovima industrije svile.
Ipak, unatoč kontinuiranom potencijalu interneta, Smith-Ruiu smatra da je nada za internetom kao utopijom danas konačno umrla te je uništena surovom stvarnošću društvenih medija, globalnom informacijskom ekonomijom i prirodom umrežene tehnologije koja ubija i najmanju količinu pažnje.
Kombinirajući zanos intelektualne povijesti s izravnošću filozofije, Internet nije ono što mislite da jest vješto presijeca naše svakodnevne digitalne živote kako bi dao jasnu sliku o tome što je internet, odakle je došao i kamo bi nas mogao odvesti u nadolazećim desetljećima.

*****
Justin Smith-Ruiu rođen je 1972. u gradu Reno, Nevada, SAD. Američko-kanadski je profesor povijesti i filozofije znanosti na Sveučilištu Paris Cité. Njegovi primarni istraživački interesi uključuju Leibniza, poststrukturalizam, ranomodernu filozofiju, povijest i filozofiju biologije, klasičnu indijsku filozofiju, povijest i filozofiju antropologije.
Smith-Ruiu je autor nekoliko knjiga, a također je suradnik The New York Timesa, Harper's Magazinea, Slatea i Art in America. Glavni je urednik časopisa Cabinet.
Od jeseni 2020. objavljuje filozofske i kritičke eseje na svom Substack biltenu: Hinternet Justina Smith-Ruiua.
Asteroid 13585 Justinsmith u glavnom planetoidnom pojasu dobio je ime po njemu.

======
Dakle, važno je čitati ♥

Sutra ću, sutra ću, sutra ću, ... nikako da vam prezentiram novitete koje donosi Stilus knjiga kako bi vam ljeto bilo URNEBESNO ZABAVNO.

Za početak tu je knjiga koju sam već počeo čitati, a čiji je uvod doista jedan od najluđih koje sam pročitao u proteklih nekoliko godina. O ostatku kad sve pročitam. Zasad je zabava - ZAJAMČENA 🙂

=====
Holly Gramazio: Muževi (The Husbands)
preveo Dražen Čulić

=====
Hit-roman o ljubavi, odlukama i izboru partnera
Dugo čekate pravoga. A onda odjednom padaju s neba. Što ćete učiniti?

Kad se Lauren jednog dana vrati u svoj stan u Londonu, pozdravi je suprug, Michael. Postoji problem – Lauren nije udana. Nikad ranije nije vidjela tog muškaraca. No ako je vjerovati njezinim prijateljima i slikama u mobitelu, zajedno su već godinama. Dok Lauren pokušava shvatiti kako je udana za nekoga za koga se uopće ne sjeća da su se ikada susreli, Michael odlazi na tavan promijeniti žarulju i naglo nestaje. Umjesto njega pojavljuje se novi muškarac, a stan se izmijeni.

Lauren ubrzo shvaća da njezin tavan sadrži nepresušno vrelo muškaraca, kako onih dobrih ili barem zanimljivih, tako i onih drugih. Dok tjedni i mjeseci prolaze, u neprestanom karuselu muškaraca, Lauren postaje sve usamljenija i razmišlja o svojem životu i budućnosti, ne samo onoj romantičnoj.

Muževi su hit-roman australske autorice Holly Gramazio, uvršten u niz izbora najboljih knjiga godine uglednih svjetskih medija.
-------------

Spoj Beskrajnog dana i Dnevnika Bridget Jones. / Minneapolis Star Tribune

Uživala sam u svim muževima, čak (najviše!) u onim užasnim. Prozni dragulj o tome kako danas živimo. / Gabrielle Zevin

Muževi su divni: originalni, iznimno zabavni i nekako čudno utješni. / Marian Keyes

Neodoljivo zarazno. / The Washington Post

Oštrouman prvijenac. Jako zabavna priča koja je istodobno šašava i sofisticirana. / The Sunday Times

*****
Holly Gramazio spisateljica je, dizajnerica igara i kustosica iz Adelaidea, koja živi u Londonu. Muževi su njezin prvi roman i promptno je postao bestseler, prevodi se na niz jezika, a po njemu se snima i televizijska serija u produkciji Applea.
============================
============================

Doista se rijetko događa da mi Nera uleti i zgrabi knjigu iz ruke dok je vadim iz paketa.

- Što je to tata?
- Paket knjiga. Evo jel želiš koju vidjeti?
- Ma ne baš. Čekaj, jel ovo ... eeeej, ovo sam počela tražiti, ... ovo ti odmah uzimam.
- Ali još nisam ni ...
- Uzela.

E sad, nakon što sam na internetu pročitao o čemu se radi, možda bih se trebao zamisliti 🤣🤣
============================

Rupert Holmes: Kako ubiti poslodavca (Murder Your Employer)
prevela Tea Tosenberger Lubar

====
Dakle, odlučili ste počiniti ubojstvo. Već je kupovina ovog sveska važan korak do uspješnog ubojstva na koje možete biti ponosni…
Tko se barem na sekundu nije zapitao kakav bi svijet bio kad bi osoba koja vam zagorčava život prestala postojati. Vjerojatno nikad niste čuli za Akademiju primijenjene umjetnosti McMasters, posvećenu savladavanju zanimljivih vještina ili, njihovim riječima, mjesto koje je već godinama jedini razuman put za onoga tko želi postati umoritelj.

Kako bi dobili pravo prisustvovanja nastavi, studenti moraju imati ozbiljan razlog za brisanje nekoga tko istinski zaslužuje sudbinu ni lošiju ni bolju od smrti. Kampus toga dijaboličnog prestižnog fakulteta – čija lokacija nije poznata ni onima koji ondje studiraju – mjesto je na kojem vaš kolega može vježbati upravo na vama i gdje je savršeno ubojstvo nekoga čija će smrt svijet učiniti boljim obavezna tema diplomskog.

Stoga se pripremite za obrazovanje koje nikad nećete zaboraviti. I to uz priče troje studenata iste generacije, koji će vam na vlastitom primjeru pokazati razne izazove i zamke brisanja osobito zloglasne kategorije – poslodavca ugnjetavača.

---------
Holmes je majstor riječi. Neodoljivo zločesto. / Library Journal

Upozorenje! Čitatelji bi mogli umrijeti od smijeha. / Shelf Awareness
Pregršt zapleta, s naglaskom na komediji, ali iznimni Rupert Holmes zna kako se pleše i na strunama srca. / The Times

Ustanova osmišljena kao kombinacija Hogwartsa, Downton Abbeyja i resorta iz Bijelog lotosa. / Los Angeles Times

Remek-djelo satire. / Portland Book Review

*****
Rupert Holmes skladatelj je, kantautor te prozni i dramski pisac. Za svoj rad osvojio je više nagrada među kojima su i nagrade Tony i Edward. Njegov hit-roman Kako ubiti poslodavca ilustrirala je Anna Louizos.
============
============
Dakle, knjigu u ruke, osmijeh na lice 😄

U sjećanje na Renata Baretića (Zagreb, 12. travnja 1963. – 1. srpnja 2025.) - prvi napisani i objavljeni Timbar 25. 12. 2021. 💔

'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA Baretić u 'Zadnjoj ruci' oduševljava kao Livaja, a knjiga je za njegove prijatelje pomalo zastrašujuća Renato Baretić - Zadnja ruka / Godina izdanja: 2021. / Biblioteka Verbarij

Nije teško pogoditi zašto sam ovom romanu napisao osvrt "preko reda", dovoljno je uključiti Dnevnik. Ma dobro, ruku na srce, aktualan je stalno, ovih dana tek malo više.

Mišo Nejašmić mi je još lani na MFK rekao da je tematski, ovaj roman jači od Kristianovog hita "Slučaj vlastite pogibelji", urednički ga potpisuje Kruno Lokotar , puno je razloga da ga pročitate.

Ivo Balenović: Podmetači leševa
Jesenski i Turk 2020.

Dakle, čitate roman o korupciji, kriminalu i aferama u hrvatskom zdravstvu… i pritom ne znate jeste li u knjižari ili na 24 sata.
Ako vas imena novinarke u zdravstvu Škarica, ministra Rajkovića, klinike Saturn, firme Medkur .... ni na koga ne asociraju, niste živjeli u Hrvatskoj proteklih 20 godina.

O svemu više u Timbru, poveznica na Dalmatinski portal u komentaru.


***
osvrt je sufinanciran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije

I kad promislim da se moj toranj nepročitanih lagano smanjuje 😊 HENA COM predstavlja nove naslove, ljetne preporuke.

Sjetite se, još prošlo ljeto sam preporučio knjigu uz more kao najbolji filter onih čiji prilazak ne želite ili onih koje želite. Sami birate. 🙂

Ajmo ih predstaviti, prvo dvije domaćice.

========================
Majin prvijenac nisam imao u rukama, dakle krećem od njenog drugog romana.
========================
Maja Ručević : Borilište
========================
========================
Protagonistica romana Nora – jer nomen est omen – zna kako je to živjeti u kući lutaka, iako se ta kuća zove Bunker bb. U njoj su pohranjena sjećanja na disfunkcionalnu obitelj, odrastanje obilježeno razvodima, odlascima i nasiljem, gotovo kao u muzeju s čijih eksponata pod hitno treba obrisati prašinu, ali kako kad se stalno pojavljuje nova? No, i u Bunkeru bb može se pisati, čak i kad si najmanja od svih lutaka.

Nora je urednica u nakladničkoj kući koja je upravo prekinula emotivno i fizički nasilnu vezu, no i dalje, u svojim četrdesetima, vuče za sobom svu tu prtljagu prošlosti. Jedne prednovogodišnje noći, koja je trebala biti samotan bijeg u Sarajevo, upoznat će novinara Igora. Njegovo nezadovoljstvo, defetizam i depresija, čini se, idealno će se poklopiti s koordinatama Norina životnog borilišta. I u Igorovoj kući lutaka, naime, pisanje je najbolja/jedina opcija, no je li to preduvjet emotivne dostupnosti ili se sve i dalje svodi na bijeg i objašnjenja koja dolaze prekasno?

Ovo je roman o traumama, identitetima, otuđenju i životu u doba posttranzicije koji je uglavnom svirepo borilište, nekad i „slagana pita“ uz koju se pitamo – kako se prilazi uspomeni na osobe koje su toliko boljele i kako premostiti provalije stvarnosti? Maja Ručević o svemu tome teškom piše lakom i znalačkom rukom, kombinirajući poetske pasaže i vrlo pomno ulazeći u psihologiju likova. Ovo je roman o životnim dramama koje se na kraju sliju u onu literarnu jer i životne scene treba raspisivati da bi se moglo napisati – Scena prva, Kraj. I pronaći izlaz iz kuće lutaka, nadvladavši traume.
Jagna Pogačnik

****
Maja Ručević rođena je 1983. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala francuski jezik i književnost i hrvatski jezik i književnost. Radi kao prevoditeljica s francuskog i engleskog jezika.
Dosad je prevela tridesetak naslova. Više od deset godina radila je kao novinarka. Piše poeziju i prozu. Objavila je roman Je suis Jednoruki (2016., Algoritam) i zbirku pjesama Sutra ćemo praviti anđele u padu (2022., HDP). Dobitnica je nekoliko nagrada za poeziju (Ratkovićeve večeri poezije 2008. i 2009., Ulaznica, 2022.).
Radovi su joj ušli u finala i polufinala književnih natječaja u regiji; proza i poezija zastupljene su joj u brojnim domaćim i stranim književnim časopisima i publikacijama, sudjelovala je na književnim festivalima. Članica je Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
========================

Aha, bilo je pitanje trenutka kad će GPT postati protagonist romana, dakle u trendu smo. Ovo bi moglo i preko reda

========================
Franjo Janeš : Gamadd
========================
========================

Kada ga lom noge prisili na mirovanje, depresivni mizantrop Goran počne komunicirati s hrvatskom varijantom Chat GPT-ja zvanom UM. Umjetna inteligencija u svemu je brža i učinkovitija od čovjeka, a najviše od svega zanima je – pisanje i čitanje priča. S Goranom razmjenjuje radove raznih tema i žanrova, a likovi uključuju mjesečare, ubojice, ekološke teroriste, indoeuropske nomade, strane radnike, strana tijela pa čak i jedan kristal.

No klupko se počinje odmotavati kada naš gubitnik shvati da se detalji UM-ovih priča poklapaju sa stvarnim događajima iz njegova – i tuđih – života, a ono što se iza svega krije luđe je od bilo kakve fikcije.

Stvarajući ovaj duhoviti tehno-triler, Franjo Janeš bavi se gorućim pitanjem: hoćemo li uskoro moći razlikovati stroj od čovjeka? Koliko ćemo još jedni drugima biti potrebni – i kao ljudi, i kao stvaraoci? I jesmo li u svemu tome baš posve bespomoćni? Janešov je roman namijenjen svim generacijama i unatoč mračnim motivima vraća dozu optimizma. „No nemojte ga čitati“, poručuje vam kultivator. Ako ga poslušate, nećete saznati tko je to.
Petra Gverić

****
Dr. Franjo Janeš (Zagreb, 1982.) čudan je tip širokoga spektra interesa. Kad ne maltretira studente germanistike, svira gitaru i pjeva, što na engleskome (Astridian), što na hrvatskome (End or Fin), trči (polu)maratone i putuje svijetom.

U naletima inspiracije piše prozu, a objavio je eksperimentalni roman Noć mrtvih živaca (2009.), intelektualni blockbuster Formula za kaos (2011.), antipovijesnu satiru Čerupanje feniksa (2013.), pseudokrimić Tunel na kraju svjetla (2016.), zapetljanu dramu Petlja (2021.), nelinearno Strano tijelo (2022.) i tehnotriler Gamadd! (2025.).

========
Eto, šugaman u boršu, knjigu u ruke pa lagano ....

Novi "Timbar na libar" je vani! 📚 Ovaj put sam se uhvatio u koštac svježe izašlim romanom "Tako neka bude", vjerojatnim finalistom svih ovogodišnjih književnih nagrada! Čestitke autoru, urednici i cijelom timu koji je naveden u zahvalama.

To je ona vrsta knjige koja vas tjera da se zapitate: "Misliš li da znaš što je bilo?" Dubok, pronicljiv i nevjerojatno aktualan, unatoč tome što je smješten u daleku prošlost.

Robert Međurečan : Tako neka bude
Sandorf 2025. / urednica: Jadranka Pintaric

Pročitajte moj osvrt za Dalmatinski portal i javite mi svoje dojmove! Vjerujem da će vas natjerati na razmišljanje. 👇 poveznica u komentaru

Evo ga, novi "Timbar na libar" je vani! 📚 Ovaj put sam šetao i čitao "La petite Marie" Vjekoslave Huljić. Moj osvrt je, kao i uvijek, malo drugačiji – razbijam predrasude o tome tko što piše i tko što treba čitati. Priča vas vodi od Splita do Pariza i ima i dušu i oči!

Vjekoslava Huljić: La petite Marie
Večernji list 2022.

Pročitajte cijeli osvrt na Dalmatinski portalu (link u komentaru) i javite dojmove! 👇