GLAS Naroda

PRAVO DRVO NA PRAVOM MJESTU

Drveće je vječita i neiscrpna tema za slikare i pjesnike. Politička misao se rijetko bavi pitanjem drveća, možda samo globalna politika i to u kontekstu globalnog zatopljenja, očuvanju prašuma i sl. Načimanje teme drveća u Mostaru, na prvu izgleda kao jedna nepolitička tema, odnosno netema s aspekta svakodnevnih komunalnih i infrastrukturnih problema.

Pasionirani šetač koji u različito doba dana i u različita godišnja doba prošeta gradom, te u svojoj percepciji ima i drveće ispod kojeg prolazi, dođe do zaključka da u planiranju budućnosti ovog grada nije dovoljno planirati samo zgrade i ulice, zelene površine i parkinge, nego je svakako bitna i vrsta drveća i sve njegove osobine da bi bile prihvatljiva u jednom urbanom okruženju. I kao što se često dešava kod nas odluka o sadnji novog drveća se prepuštala izvođačima radova, te se u potpunosti isključivala struka, odnosno eksperti koji bi sačinili iscrpnu analizu o karakteristikama određene vrste drveta.

Trebalo je uzeti u obzir koliko neka vrsta drveta raste u visinu, kolika je debljina stabla, koji je rizik od loma, kako podnosi sušu i vrelinu asfalta. Ulice koje gravitiraju Rondou – najstarijem kružnom toku u gradu Mostaru izgrađene su i zasađene drvoredima još u vrijeme Austrougarske. Kako se radi o ostavštini koja doprinosi imidžu grada, te se radi o gradskim šetnicama ova stabla u svakom slučaju treba sačuvati. Ali drvoredi s visokim sortama drveća kao što su platan, lipa, košćela zasađeni su po cijelom gradu. Treba realno sagledati sve negativne osobine tog drveća i naći odgovarajuću alternativu. Visoka i debela stabla imaju široke i razgranate krošnje koje se ne mogu kontrolirati te potpuno zaklanjaju javnu rasvjetu.

Također korijenov sistem takvog drveća razara pločnike i radi štetu kanalizaciji. U sezoni cvjetanja određena drveća proizvode pelud koji izaziva alergije, a dugo nakon toga, nusproizvodi cvjetanja onečišćuju ulice. Opadanje lišća je posebna tema, jer lišće opada još od sredine ljeta kad počnu vrućine i traje do kraja jeseni. Poseban problem je što visoka i razgranata drveća privlače ptice koje su mostarske drvorede izabrali za svoje prebivalište.

Treba pogledati kako izgledaju pločnici oko Mepasa, hotela Ere, u Splitskoj ulici i u ulici Kneza Višeslava. Navečer su krošnje drveća pune čvoraka, vrana i čavki koje tu dolaze samo na noćni boravak, a pitanje je da li postoji alternativa.

U jednom dijelu grada vidio sam drveće koje bi moglo biti sasvim prikladno za gradske ulice. Radi se o stablima hrasta crnike preko p**a Španjolskog trga. To je specifična vrsta hrasta koji u prirodi raste na Jadranskoj obali, a evo dokazano je da uspijeva i u Mostaru. Radi se o stablima srednje veličine, kompaktne i guste krošnje koja se može oblikovati. Drvo je čvrsto, vitko i dugovječno. Što je najvažnije to je zimzeleno drvo koje lako podnosi sušu.

A što ćemo s pticama? Imamo prostore izvan gradskog područja, koja su potpuno neiskorištena i zapuštena. Tamo treba podići velike parkove s raznim vrstama drveća koji će postati utočište za ptice, a i mjesta za šetnju i odmor.

Razmišljanja o gradu i drveću koja dolaze od jednog laika mogu na prvi pogled izgledati kao sporedna i suvišna tema. Ako bi se malo bolje raspitali kod radnika koji su zaduženi za čišćenje i održavanje ulica sigurno bi dobili odgovor da puno vremena i resursa troše na otklanjanje problema koje prouzrokuje drveće. I ne treba ih kriviti za prljave ulice. Svakoga jutra ti vrijedni radnici, na najprimitivniji način, metlama i kolicima uklanjaju otpad koji proizvodi drveće. I nikad taj posao neće završiti niti ga mogu obaviti dobro.

A za dugoročno planiranje i održavanje urbanog prostora gradski oci trebaju uključiti i ljude s posebnim znanjem. U svemu tome trebaju i ljudi koji znaju nešto više o biologiji, o drveću i o pticama. Te onoj staroj devizi pravi čovjek na pravom mjestu trebamo dodati i jedan dugoročni cilj - pravo drvo na pravom mjestu. Uklanjanje drveća ne bi bio presedan jer smo već prije više od 10 godina uklonili topole, a da bi za 10 godina mogli mijenjati drvorede, već sad bi trebali na posebnim plantažama zasaditi drveća koja ćemo prenijeti tamo gdje bude potrebno.

IMA LI NADE ZA MLADE!?

Akutni problem mladih u Bosni i Hercegovini je nezaposlenost. Službeni statistički podaci o trenutnom broju nezaposlenih u Federaciji je preko 260.000, što čini više od 30% ukupnog broja radno sposobnog stanovništva. Slična situacija je po svim županijama.

Mladi dok još studiraju puni su entuzijazma i vjeruju u svijetlu budućnost, ali kad završe studije i prijave se na Zavod za zapošljavanje, upoznaju surovu realnost. Oni su suvišni građani u svojoj domovini i nisu svi jednaki i ravnopravni.

Neki se mogu brzo zaposliti, a neki čekaju godinama. Čovjek koji ne može ostvariti jedno od elementarnih ljudskih prava - a to je pravo na rad nije slobodan čovjek. Proglašena sloboda i demokracija su čista floskula, ako njegovi građani ne mogu naći adekvatan posao i od njega živjeti.

Možemo li išta promijeniti? Možemo li u ovo predizborno vrijeme na dnevni red staviti prave teme koji se tiču najvećeg broja građana umjesto fiktivnih i izmišljenih problema kojima se zagađuje medijski i politički prostor?

Teoretski gledano demokracija i izbori su najbolje, i jedino poznato sredstvo da se na poziciju dovedu ljudi kojima je stalo do građana i do birača koji im daju povjerenje. Moraju li se i građani izboriti za svoja prava i svoju stvarnu slobodu.

Podsjetit ćemo se jednog stiha Džonija Štulića iz ranih osamdesetih: „Sloboda nije Božje sjeme pa da ti ga netko da“. Morat ćemo se izboriti da ono što se deklarira u važećim zakonskim propisima i primjeni u praksi. Želimo motivirati mlade da se politički afirmiraju.
Nije dovoljan samo apel „izađite na izbore“. Želimo još prije izbora pokrenuti opću raspravu o svim problemima koji nas okružuju.

Također pružiti potrebne informacije i činjenice koje građanima nisu poznate. I od njih saznati o problemima koji su vidljivi iz njihove perspektive.

Pokrenut ćemo online raspravu o raznim akutnim problemima, te pozivamo građane, a naročito mlade da se pridruže.

Poštovane građanke i građani.

Svakoga dana svjedoci smo promjena u okolišu koje su posljedica najnovije kampanje u izgradnji takozvanih solarnih elektrana koje se grade stihijski i na prvi pogled urušavaju vizuru naselja i brda u Hercegovini. Ovih dana na brdu sjeverozapadno od Mostara raste jedna ružna fleka gdje bi navodno trebala biti instalirana solarna elektrana. Već sada to lože izgleda, nakon uklanjanja vegetacije, a također stvara strah i sumnju da će to loše završiti.

Nedavno smo imali slučaj urušavanja kamenoloma u kanjonu Mostarske Bijele sjeverno od Mostara. Kasnije se ispostavilo da taj kamenolom uopće nema upotrebnu dozvolu, te Ministarstvo okoliša ograđuje od toga. A da bi mogli razumjeti o kakvoj se šteti i katastrofi radi, onda treba pogledati video uratke i fotografije na internetu. Rijeka (ili potok) Mostarska Bijela izvire devet kilometara od mjesta gdje se dogodio incident, tvori jedan duboki kanjon sličan kanjonu Neretve s kojim se spaja, a njen tok počine kroz jednu visoku rasječenu liticu. U nekoj Europskoj ili drugoj uređenoj zemlji planina Prenj bi zahvaljujući svojim ljepotama već bila proglašena nacionalnim parkom, a ovu lokaciju bi mogli smatrati Vratima Prenja, i bila bi jedna od destinacija koju treba posjetiti. A nakon svega šutnja institucija, šutnja medija, šutnja branitelja državne imovine i šutnja građana. I nitko od nadležnih ne želi dati odgovor niti na jedno pitanje.

A građani se s pravom pitaju:
1️⃣Postoji li studija utjecaja na okoliš za sve što se kopa i ruje na padinama brda u Hercegovini?
2️⃣Jesu li održane javne rasprave nadležnih organa i kompetentnih osoba i institucija?
3️⃣Mora li u svakom selu i na svakom biti barem po jedna solarna elektrana?
4️⃣Je li bilo moguće pronaći adekvatnu lokaciju da se ukupni kapaciteti solarnih elektrana izgrade na jednom ili ograničenom broju lokacija?
5️⃣Ako je izražena studija, da li postoji simulacija kako će to na kraju izgledati?
6️⃣Na čiji teret će pasti povećani troškovi održavanja, transporta, povezivanja prouzročene lošom organizacijom?
7️⃣Hoće li se sve financirati naknadama za obnovljive izvore energije koji su već pridodani računima građana?
8️⃣Kolike su koncesijske naknade i kome se uplaćuju?
9️⃣Tko će sanirati prostor po završetku projekta?
🔟Zašto je dozvoljena izgradnja solarnih elektrana neposredno uz rijeku Neretvu?
1️⃣1️⃣Postoji li rizik odrona i erozije tla i koje mjere su poduzete?

Kako nadležni nije prethodno organizirao javnu raspravu na navedenu temu, pokrećemo je sad, online. Bolje ikad nego nikad.
Molimo pogledajte da li se u vašem okruženju pojavila kakva rupetina?