Istarski ogranak DHK

Istarski ogranak DHK, Sv. Ivana 1, 52100 Pula; tel./fax.: 052 218-372 e-mail: [email protected] www.dhk-pula.hr

Tribina "Susreti u DHK" na mreži

Predstavljanje ISTARSKOGA TROKNJIŽJA (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2019.) B. D. Biletića

Dostupno od 27. svibnja točno u podne.

Tekstualni dio:
http://dhk.hr/tribina-dogadanja/hrvatska/tribina-susreti-u-dhk-na-mrezi3

Predstavljanje "uživo", voditeljice Lade Žigo, pogledajte ovdje:
www.youtube.com/watch?v=cQCpFxxH2FE
www.facebook.com/1518945851679123/videos/946437539127962/

Objavljena je "Nova Istra" br. 1-2 (proljeće – ljeto) /2020.

Tema:

Odnos estetskoga i ideološkoga u socijalizmu na primjeru časopisa "Istarski borac / Ibor"

Podnaslov: Profesorica Ivezić, "Istarski borac" i iborovci

______

Sadržaj:

UMJESTO UVODNIKA
BORIS DOMAGOJ BILETIĆ
Dvije pulsko-istarske obljetnice (iz doba komunističkoga totalitarizma)

O LJUBICI IVEZIĆ
Kratak životopis i bibliografija

LJUBICA IVEZIĆ
Stavovi se ne mijenjaju kao košulje
Omladinska glasila u pulskoj komuni od 1953. do 1983.

BIBLIOGRAFIJA I ČASOPIS
MARIJA PETENER-LORENZIN
O Bibliografiji „Istarskoga borca“ – „Ibora“
O časopisu „Istarski borac“

ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU
ANA GALANT
Odnos estetskoga i ideološkoga u socijalizmu na primjeru lista "Istarski borac/Ibor"

TRI SVJEDOČANSTVA:
PRVI, SREDNJI I ZADNJI NARAŠTAJ „ISTARSKIH BORACA“
ALBINO CRNOBORI
LJFI, krugovi: jedan življeni život (1915. – 1995.)
JELENA LUŽINA
Profesorica Ivezić: post factum
MIODRAG KALČIĆ
Moja '68. u IBOR-u

Slikovni prilozi

Autori
Summary & What to find and where?

O Katalogu izdanja IO DHK Pula

_____

Opseg: 210 str.

Cijena: 75 kn / 10 €

https://www.vecernji.hr/kultura/zbog-prosvjednog-pisma-oko-mise-za-bleiburg-jergovic-dikic-i-lovrenovic-istupili-iz-p-e-n-bih-1403487

"Po mome uvjerenju piščevo je da historiju ispituje i nastoji razumjeti u njezinim satirućim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine. U svim njezinim 'stranama'. Razloga za distanciranje pa i izlazak iz bosanskohercegovačkoga P.E.N.-a bilo je i ranije. Ovime je nestalo i posljednjih razloga za ostanak u njemu", napisao je Ivan Lovrenović.

[05/16/20]   VLADIMIR NAZOR

VIA CRUCIS OMNIUM PECCATORUM MISSERIM

(Križni put najbjednijega od sviju grešnika)

I. Suđenje

Da. Kriv sam. – Ruke, Pilate, ne peri.
Krv moja ne će ostati na tebi.
Svog Judu ja sam nosio u sebi;
A nevjeru u svojoj rađah vjeri.

Na tr’jem, pred narod, ne vodi me. – Sam,
Kakav sam, što sam, ja već davno znam.

II. Križ

Nemojte za me križ u šumi sjeći!
Hoću da umre jadna put mi ova
Na drvu, što je od mojih gr’jehova
Građeno! Za se hoću jad najveći!

Ja nisam On. – Bol i vapaj duše moje
Dat može samo mulj s plitčine svoje.

III. Prvi put pod križem
Spasenja drvo nosio je Bog
Na Golgotu. – Ja slab sam čovjek, koji
Prteći breme sviju zala svojih
Ne vidi kraja bolnog puta svog.

Padam. – A ne znam, hoću l’ se i dići;
Pa na vrh il u dô još dublji stići.

IV. Majka

O majko, grči sva se tvoja put
Gledajuć muku i krv rana mojih
Al duša tvoja neka se ne boji
Ma kakav bio, ja sad znam svoj put:

Ko zv’jezde dv’je, kroz tamu ove noći
Vode me tvoje rasplakane oči.

V. Šimun Cirenac

Šimune, krst moj trh je za te lak.
On može tebi samo put da reže.
Ti ne znaš bol, što do dna duše seže,
Pa noge lomi, rađa stud i mrak.

Čovječe, stani. To mi drvo vrati.
Što trebam, ne će trud mi tvoj sad dati.

VI. Veronika

O ti, što muke krv i patnje znoj
Laganom rukom otre sa mog čela,
U vodi kojeg sad ćeš prati vrela
Pređu, što na njoj gad je ostô moj?

"Dva vrela znam: te tvoje oči dvije.
I tkivo bit će čišće nego prije.”

VII. Drugi put pod križem

Pus’te nek ležim, gdje i padoh. Prah
Nek zubma grizem. I ko crv nek plazim.
Dostojan nisam stopama da gazim
Njegovim. Malo ljudima ja dah.

Ni ljubit znah ni trpjet kao Bog.
Prođ’te ko vojska preko t’jela mog!

VIII. Žene

O vi, što, dobre, nikoste ko cv'jeće
Na kamenju i trnju moga puta,
Ne plačite! – I moja bol će ljuta
U sjajnu zraku stvoriti se sreće,

Kad ćete jednom lice gledat moje
U vedrim očima male djece svoje.

IX. Treći put pod križem

Poduprite me! – Već je blizu vrh.
Šibajte! Snažno! Bol će t’jelo dići.
I žeđa moja k vrućima će stići,
Što duši daju svih blaženstva srh.

Kad tu, već stigoh, oh, moram i jâ
Da ispijem svoj pehar… sve do dna.

X. Raspinjanje

Moje su ruke ko dva mrtva krila.
Moje su noge ko dv’je suhe grane.
Bat bije; ekser prodire. Al rane
Ne osjeća ni put, ni kost, ni žila.

I bolovi me izdaše već svi.
– Ni trpjet ne znam, Bože, kao ti!

XI. Napitak

Na križ svoj pribit, žedan viknuh: – Vode!
A spužva nešto ižme mi na usta.
Kiselo, gorko to je piće. – Susta
Dah. Na dnu grla ko da trn me bode.

Žuč neku gutam. – Oh, to moj je med.
Al stvoren sav u ocat i u jed.

XII. Smrt

Napokon! – Eto: sad se na me ruši
Nešto ko na žal uzburkani vali.
U rani ekser kao vatra pali.
U t’jelu led; a strah i bol u duši.

O Hriste, u čas zadnjeg hropca mog
Milost mi kapnu: trunak bola tvog.

XIII. Skidanje s križa
Za t’jelo svoje više ne znam. – Sada
I duši tvrdi čvorovi se dr’ješe.
Sve zlo, što u me usađeno bješe,
Ko suho lišće s mrtve grane, pada.

Niz drvo klizim. – Al ja ne znam reći,
Da l’mi je u grob il u zipku leći.

XIV. U grobu

Hriste, sad znam, što bješe tvoja žrtva.
dah tvoj je prošo i vrh ljudskih raka.
Ističe Sunce iz leda i mraka.
Duh moj se budi, kad je put već mrtva.

Preda mnom nešto lebdi, nešto s’jeva.
Gore, na grobu, Anđel sjedi. – Pjeva.

1928.

dhk.hr

Tribina „Susreti u DHK“ na mreži

TRIBINA DHK SRIJEDOM, sada na mreži, voditeljica Lada Žigo...

http://dhk.hr/tribina-dogadanja/hrvatska/tribina-susreti-u-dhk-na-mrezi1

dhk.hr Davor Šalat, renomirani književni kritičar i pjesnik, diplomirao je komparativnu književnost i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Novinar je i urednik na Hrvatskom radiju (Radio Sljeme), glavni urednik časopisa za međunarodnu književnu suradnju Most/The Bridge i član uredn...

Little Richard - Lucille (1957) [Long Version, High Quality Sound]

L. RICHARD (1932. - 2020.)

R. I. P.

https://www.youtube.com/watch?v=u0Ujb6lJ_mM

jutarnji.hr

'MATICA SRPSKA PRISVOJILA JE DJELA MARINA DRŽIĆA. TO JE BEZOČNA KRAĐA I OTIMAČINA!' Matica Hrvatska žutro reagirala

Uz "sitnu" novinarsku nepismenost i površnost (ne razlikuju pridjev hrvatski/hrvatska od imenice Hrvatska), tekst ipak valja pročitati - poruke su ovdje bitnije od propusta...

https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/matica-srpska-prisvojila-je-djela-marina-drzica-to-je-bezocna-krada-i-otimacina-matica-hrvatska-zutro-reagirala/10287688/

jutarnji.hr  

glasistre.hr

HOMMAGE ISTAKNUTOM ISTARSKOM INTELEKTUALCU "Mario Kalčić - Čovjek u svome vremenu"

https://www.glasistre.hr/kultura/hommage-istaknutom-istarskom-intelektualcu-mario-kalcic-covjek-u-svome-vremenu-641435

glasistre.hr Mario (Marijan) Kalčić bio je esejist, urednik, publicist, javni i kulturni djelatnik (Regulići kraj Barbana, 24.VIII.1934 – Pula, 15.VII.1986)

TRIBINA DHK (voditeljice Lade Žigo) odsad na mreži!

ZVONIMIR BALOG: "PJESNICI LUDOVI", eseji (MH, Zagreb, 2019.)

http://dhk.hr/tribina-dogadanja/hrvatska/tribina-susreti-u-dhk-na-mrezi

vecernji.hr

Hrvatskog pisca uvrstili u srpsku književnost. Matica srpska: Dubrovčani su naši koliko i vaši!

S istoka/Balkana ništa nova:

Teži oblik neizlječive bolesti: velesrpstvo u kulturi...
KAD NEMAŠ SVOJE, OTIMAJ TUĐE!
Nema tu promjena ni katarze, naprotiv, oduvijek i čini se zauvijek isto.

https://www.vecernji.hr/kultura/hrvatskog-pisca-uvrstili-u-srpsku-knjizevnost-matica-srpska-dubrovcani-su-nasi-koliko-i-vasi-1399616

vecernji.hr Matica srpska iz Novog Sada u ediciji Deset vekova srpske književnosti nakon Gundulića nastavlja prisvajati naše pisce

U tisku je "Nova Istra" br. 1-2/2020.

Tema:

Odnos estetskoga i ideološkoga u socijalizmu na primjeru časopisa
"Istarski borac / Ibor"

Podnaslov: Profesorica Ivezić, "Istarski borac" i iborovci

______

Sadržaj:

UMJESTO UVODNIKA
BORIS DOMAGOJ BILETIĆ
Dvije pulsko-istarske obljetnice (iz doba komunističkoga totalitarizma)

O LJUBICI IVEZIĆ
Kratak životopis i bibliografija

LJUBICA IVEZIĆ
Stavovi se ne mijenjaju kao košulje
Omladinska glasila u pulskoj komuni od 1953. do 1983.

BIBLIOGRAFIJA I ČASOPIS
MARIJA PETENER-LORENZIN
O Bibliografiji „Istarskoga borca“ – „Ibora“
O časopisu „Istarski borac“

ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU
ANA GALANT
Odnos estetskoga i ideološkoga u socijalizmu na primjeru lista
"Istarski borac/Ibor"

TRI SVJEDOČANSTVA:
PRVI, SREDNJI I ZADNJI NARAŠTAJ „ISTARSKIH BORACA“
ALBINO CRNOBORI
LJFI, krugovi: jedan življeni život (1915. – 1995.)
JELENA LUŽINA
Profesorica Ivezić: post factum
MIODRAG KALČIĆ
Moja '68. u IBOR-u

Slikovni prilozi

Autori
Summary & What to find and where?

O Katalogu izdanja IO DHK Pula

U pripremi:

MARIO KALČIĆ
ČOVJEK U SVOME VREMENU
autorski tekstovi
i sjećanja suvremenikâ

"Istra kroz stoljeća", XIII., kolo;
Istarski ogranak DHK Pula - Čakavski sabor Žminj

_____

Mario (Marijan) Kalčić (1934. – 1986.) – esejist, urednik, publicist, javni, kulturni, kraće vrijeme i politički djelatnik. Gimnaziju završio u Puli, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Bio je profesor u Veloj Luci i na Pedagoškom fakultetu u Puli. Radio je kao prosvjetni savjetnik Općine Labin i ravnatelj tamošnjega Radničkog sveučilišta, ravnatelj Općinske knjižnice i čitaonice u Puli, urednik riječkoga časopisa „Dometi“, pulske „Istre“ i Istarskenaklade te ravnatelj pulske Naučne biblioteke (danas: Sveučilišna knjižnica). Politički obilježen nakon Hrvatskoga proljeća. Jedan je od osnivača i, uz Zvanu Črnju, najzaslužniji aktivist Čakavskoga sabora: začetnik njegovih programa i akcija, urednik izdanja i glavni tajnik. Među pokretačima je „Istre kroz stoljeća“, urednik i priređivač pojedinih naslova te edicije. Uređivao je zbornike Čakavskoga sabora. Organizator je brojnih skupova i (su)autor monografija. U književnosti se predstavio 1950-ih tekstovima u „Istarskom borcu“ i kao predsjednik istoimenoga pulskog literarnog kluba mladih. Pisao je zavičajno angažirano, na tragu prožimanja lokalnih i nacionalnih kulturnih vrijednosti. Posebno se izdvajaju njegovi ogledi o djelu Mate Balote (Mije Mirkovića). Pisao je o književnicima R. Marinkoviću, M. Božiću, Z. Črnji..., zatim I. Mihoviloviću, o kiparima i slikarima M. Čvrljku, R. Percanu, M. Brajnoviću, glagoljici i glagoljaštvu... Ima važno i zaslužno mjesto u kulturnoj povijesti Istre druge polovice XX. st., a njegovom je osobom, radom i sudbinom nadahnut roman Stjepana Vukušića „Zvijezde nad Gočanom“ (2003.). Za života Kalčić nije objavio autorsku knjigu.

rtcg.me

Panorama savremenog crnogorskog pjesništva

http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/276921/panorama-savremenog-crnogorskog-pjesnistva.html

rtcg.me U doba pandemije i izolacije jedan od savjeta koji najčešće čujemo je da je ovo prilika da pročitamo neku dobru knjigu više. Danas je dan knjige - i nije slučajno da je taj dan upravo 24. aprila. Na današnji dan 1616, preminula su dva velikana svjetske književnost - Migel de Servantes i Vil...

ODGOĐENA PROSLAVA 120. OBLJETNICE DHK

Društvo hrvatskih književnika trebalo je 22. travnja 2020. godine svečano obilježiti 120 godina postojanja. Zbog epidemije koronavirusa, koja nas je pogodila u ožujku i neizvjesno je koliko će dugo potrajati, svečanost smo morali odgoditi za jesen, nadajući kako će dotad bolest biti savladana. Jednako je važno spomenuti teška oštećenja zgrade sjedišta Društva kao i samih prostorija DHK za nedavna potresa u Zagrebu.
Zbog naših članova, ali i šire javnosti, potrebno je upozoriti na našu veliku obljetnicu povezanu i s nadnevkom Marulićeva dovršenja epa „Judita“. Tim više što se mnogi narodi ne mogu pohvaliti organiziranim djelovanjem svojih književnika tijekom tako dugoga vremena. Uzmemo li u obzir i povijesne okolnosti – odnosno činjenicu kako Hrvatska u vrijeme osnivanja DHK nije bila samostalna država te da je doživjela i preživjela nemire i nesreće dvaju svjetskih ratova, velike političke, društvene, kulturne i demokratske promjene – ova obljetnica dobiva na sjaju. Usprkos svim nedaćama, Društvo hrvatskih književnika nije prestajalo s radom, sa svojim je narodom dijelilo zlo i dobro, njegove uspone i padove. Bilo je slavljeno i proganjano, uvažavano i manipulirano, desetkovano, pokušavali su ga posve upregnuti u ideološke okvire..., ali je opstalo. Zbog toga je 120. obljetnica DHK događaj od velike nacionalne važnosti, istovjetan osnivanju Matice hrvatske i HAZU. U DHK-u okupljali su se najznačajniji književnici, kako prošlih tako i našega vremena. Ono je bilo čuvar materinskoga jezika i hrvatske nacionalne samobitnosti. Pa i onda kada su mu komunisti 1945. promijenili ime u Društvo književnika Hrvatske, kako bi mu oduzeli etničku narodnosnu oznaku, ono je djelovalo kao hrvatsko i uvijek na braniku temeljnih vrijednosti nacionalnoga opstanka.
U ovom trenutku DHK broji 529 članova. Kontinuirano izdaje vrlo cijenjeni časopis "Republiku" te časopis "Most" u kojemu se hrvatska literatura prevodi na strane jezike. DHK u „Maloj knjižnici“ objavljuje djela istaknutih hrvatskih književnika, kako živih tako i preminulih. Sva djela objavljena u ovoj biblioteci pripadaju vrhovima hrvatske književnosti i važan su dio hrvatske kulturne baštine.
DHK svake godine organizira „Zagrebačke književne razgovore“ na kojima se oko aktualnih tema okupljaju istaknuti književnici i književni teoretičari iz zemlje i inozemstva. Potrebno je naglasiti kako DHK godišnje priređuje natječaj za najbolju knjigu pjesama kojoj se dodjeljuje ugledna nagrada „Tin Ujević“, a svečanost je dodjele u Tinovu rodnom Vrgorcu. U čast Ksavera Šandora Gjalskoga, DHK, zajedno s gradom Zabokom, godišnje priređuje njegove Dane na kojima se dodjeljuje nagrada za najbolje prozno djelo na hrvatskome jeziku, objavljeno dotične godine.
DHK je nezamislivo bez svojih ogranaka, a to su: Slavonsko-baranjsko-srijemski, Istarski, Riječki, Zadarski, Splitski, Koprivničko-križevački, Južnohrvatski i Ogranak Sisačko-moslavačke županije. Ogranci većinom imaju vlastitu nakladničku djelatnost i mnogi snažno djeluju u svojim sredinama. Primjerice, Istarski ogranak izdaje jedan od najboljih hrvatskih književnih časopisa „Novu Istru“, priređuje Pulske dane eseja, književni susret na otvorenom „Badavca“, program „Kod Marula“ za mlade pisce, supokretač je Šoljanovih dana u Rovinju... Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak organizira vrijedne književne manifestacije, kao što su Pjesnički susreti u Drenovcima, dodjeljuje hrvatsku književnu nagradu za najbolje prozno djelo za djecu i mladež „Anto Gardaš“, priređuje Susrete hrvatskih književnih kritičara dodjeljujući nagradu „Julije Benešić“, Dane Antuna Gustava Matoša i program Hrvatska književna Panonija. Koprivničko-križevački ogranak suorganizator je „Galovićeve jeseni“ kada se dodjeljuje književna nagrada „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike. Južnohrvatski ogranak organizira Neretvanske književne, znanstvene i kulturne susrete u Opuzenu, Metkoviću Pločama i Hercegovini, a književna nagrada „Neretvanska maslina“ dodjeljuje se najboljemu djelu ekološke tematike. Riječki ogranak već desetljećima izdaje sadržajan časopis „Književna Rijeka“.
Najstariji su ogranci DHK: Slavonsko-baranjsko-srijemski, Istarski i Riječki.
Društvo hrvatskih književnika gotovo je svakodnevno prisutno u hrvatskoj kulturi. U Zagrebu je kultni status stekla Književna tribina srijedom, koju trenutno vodi književnica Lada Žigo. Jednako tako treba naglasiti kako DHK redovito održava tribine za mlade čitatelje, koje vodi književnik Hrvoje Kovačević, te književne posjete bolnicama, ustanovama, tvrtkama i dr. I u organizaciji ogranaka takav je broj susreta velik.
DHK ima razvijene međunarodne književne veze i susrete. Ono je članom Europskoga udruženja književnika „European Writers' Council“, koje okuplja oko 60.000 književnika, članova 58 udruženja iz 30 država. Također, mnogi su naši članovi ugledni prevoditelji šireći tako ime i sadržaje hrvatske književnosti diljem svijeta.
Bio bi grijeh ne spomenuti ljude koji su od 1900. vodili DHK u svim njegovim povijesnim mijenama. Prvi među njima je Ivan vitez Trnski, slijede Stjepan Miletić, Natko Nodilo, Ksaver Šandor Gjalski, Nikola Andrić, Branimir Livadić, Milutin Cihlar Nehajev, Mihovil Nikolić, Milivoj Dežman, Stjepko Trontl, Franjo Fancev, Ilija Jakovljević, Pero Budak, Luka Perković, Ivan Dončević, Slavko Kolar, Petar Šegedin, Marin Franičević, Mirko Božić, Miroslav Feldman, Vjekoslav Kaleb, Marijan Matković, Jure Kaštelan, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Gustav Krklec, Vlatko Pavletić, Ivo Frangeš, Jure Franičević – Pločar, Josip Barković, Šime Vučetić, Pero Budak, Milivoj Slaviček, Marija Peakić Mikuljan, Nedjeljko Fabrio, Ante Stamać, Slavko Mihalić, Stjepan Čuić, Borben Vladović, Božidar Petrač i aktualni predsjednik Đuro Vidmarović.
Nažalost, ponavljamo, epidemija i velik potres onemogućili su Društvo hrvatskih književnika da na predviđen i dostojan način obilježi veliku obljetnicu postojanja. Ali, nadamo se da će to biti moguće kada prođu trenutne nedaće.
Hrvatski narod i sveukupna nacionalna kultura mogu biti ponosni na dugu i prebogatu, znakovitu prošlost i značenje Društva hrvatskih književnika. Hrvatska kultura, hrvatski književni jezik i hrvatska duhovnost nezamislivi su bez uloge i doprinosa Društva hrvatskih književnika.
Dana 2. srpnja 1990. osnovan je Istarski ogranak DHK u Puli, dakle ove bismo godine trebali obilježiti 30 godina ogranka, ujedno i 25. godište časopisa za književnost, umjetnost i kulturu „Nova Istra“. Potonje također ovisi o prilikama koje nam, trenutno, ne omogućuju nikakve skupne aktivnosti ni obilježavanja.

Zagreb – Pula, 22. travnja 2020.
Đuro Vidmarović, predsjednik
Društva hrvatskih književnika
i Istarski ogranak DHK Pula

Want your business to be the top-listed Arts & Entertainment in Pula?

Click here to claim your Sponsored Listing.

Videos (show all)

"Kod Marula" 2019. - Tomislav Žigmanov i mladi pjesnici
"Kod Marula" 2019. - Vedran Horvacki
"Kod Marula" 2019. - Darko Baštovanović
"Kod Marula" 2019. - Nevena Mlinko
"Kod Marula" 2019. - Marija Brzić
Kod Marula 2018. - VLADIMIR TOMAŠ
Kod Marula 2018. - LARA MANDLI
Kod Marula 2018. - HRVOJE BAZINA

Telephone

Address


Sv. Ivana 1
Pula
52100
Other Pula arts & entertainment (show all)
Showcase Pula Showcase Pula
Ljudevita Gaja 3
Pula, 51000

Showcase is Bass!

Galerija Milotić Galerija Milotić
43. ISTARSKE DIVIZIJE 10.
Pula, 52100

PRODAJNA I IZLOŽBENA GALERIJA

Tihy Photography Tihy Photography
Pula, 52100

Plavi Oblik Plavi Oblik
Gajeva 3
Pula, 52100

Termini: Ponedjeljak, srijeda, petak od 19 do 21 Trajanje: od listopada 2013. do lipnja 2014. Cijena: 200 kn/mj.

Good Vibration tattoo and lifestyle store Good Vibration tattoo and lifestyle store
Istarska 2
Pula, 52100

Tattoo & piercing shop est. 2005 in Pula. Allround tattooers. Best service. 100% sterile and clean.

BEST of 90's Music BEST of 90's Music
Lungomare
Pula, 52100

BEST OF 90's MUSIC

Talisman - art gallery & home decoration Talisman - art gallery & home decoration
Castropola 40
Pula, 52100

art gallery, home decoration - interior and exterior

Art zona Kandler Art zona Kandler
Kandlerova Ulica
Pula, 52100

Art zona Kandler

Sirena Sirena
Forum 12 52100 Pula Croatia
Pula, 52100

Odlicna glazba... Ugodna atmosfera... Siroki izbor napitaka, piva, sokova, vina...

Plesna skola Rosso Latino Plesna skola Rosso Latino
Kastanjer 10
Pula, 52100

Plesna skola djeluje na podrucju Pule, Pazina, Rovinja, Poreca i Liznjana. Poducava standardne i latinoamericke plesove te Salsa, Bachata, Kizomba, i Tango

Red POINT Art Red POINT Art
Kapitolinski Trg 2
Pula, 52100

We are Concept Store & Gallery in Pula